Sparta (grad)

Izvor: Wikipedia
Sparta
Σπάρτη
Sparta
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Peloponez
Prefektura Lakonija
Stanovništvo 18.184[1] (2001.)
Površina 84,5 km²
Gustoća stanovništva 215/km²
Visina 210 m
Koordinate [1]) 37°4′N 22°26′E / 37.067, 22.433Koordinate: [1]) 37°4′N 22°26′E / 37.067, 22.433
Poštanski broj 231 00
Pozivni broj 27310
Registarska oznaka ΑΚ
Karta
Sparta na karti Grčka
Sparta
Sparta

Položaj grada na karti Grčke

Sparta (grčki: Σπάρτη) je grad i općina u grčkoj Periferiji Peloponez. Sparta je glavni grad Prefekture Lakonije.

Sparta se prostire na mjestu antičkog grada Sparte. Po popisu iz 2001 godine općina Sparta imala je 18.184 stanovnika, od čega je 14, 817 živjelo u samom gradu Sparti.

Historija[uredi - уреди]

Glavni članak: Sparta

Sve do početka 19. vijeka, naselje Sparta bilo je malo selo koje je ležalo u sjeni važnijeg obližnjeg srednjovjekovnog grčkog grada Mistre. Nakon Grčkog rata za nezavisnost 1834 godine, tadašnji grčki kralj Oto I odlučio je nanovo izgraditi Spartu na mjestu starijeg historijskog naselja, s istim imenom, koje se na modernom grčkom jeziku (demotiki) izgovara Sparti, a na starijem lokalnom grčkom (cakonika) Sparta.

Moderni Sparta planirana je i građena s ambicijama da postane jedan od najljepših gradova nove Grčke, sa širokim bulevarima i parkovima. Za vrijeme Kraljevine Grčke (1832.-1973.), titula Knez od Sparte upotrebljavala se za nasljednog krunskog princa (grčki: διάδοχος) - diádokosa.

Današnja moderna Sparta

Današnja Sparta je administrativno sjedište Prefekture Lakonije. Sparta je sjedište arhaičnog dijalektalnog grčkog jezika znanog kao Cakonika, koji se očuvao do današnjeg dana jedino u Lakoniji u cijelom Peloponezu, i kojeg govori jako malo ljudi. Sparta je središte poljoprivrednog kraja u dolini rijeke Evrotas. U gradu se prerađuju citrusi i masline.

Znamenitosti[uredi - уреди]

U samom gradu nalazi se Arheološki muzej u kojem su pohranjeni brojni artefakti iz antičkog arheološkog nalazišta Sparta koje se nalazi na sjevernom rubu grada. Na sjeverozapadnom rubu grada nalazi se Leonidin grob - Leonidaion, Gradska saborna crkva nalazi se na jugo zapadu, gdje se nalaze i južna vrata za antičku akropolu - znanu kao Lakedomonija . Na akropoli se nalaze ostatci Rotunde, ostatci antičkog teatra (1.-2. vijek), hrama Atene Kalkiokos i mala monaška crkva iz 10. vijeka Osios Nikonas. Na izlazu iz Akropole kod sjevernih vrata, nalaze se; ostatci starijih zidina, hrama Heroon, Likurgov oltar i svetišta Artemide Ortije.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Rast stanovništva moderne Sparte[uredi - уреди]

Pogled na dvije Sparte, antiknu (u prvom planu) i modernu u pozadini
Godina Uže gradsko stanovništvo Šire gradsko stanovništvo
1961. 10.412
1981. 12.975
1991. 13.011 16.322
2001. 14.817 19.567


Poznati Spartanci[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]