Arta, Grčka

Izvor: Wikipedia
Arta
Άρτα
Arta
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Epir
Prefektura Arta
Stanovništvo 23863 (2001[1])
Površina 47.973 km²
Visina 30 m
Koordinate 39°90′N 20°59′E / 40.5, 20.983Koordinate: 39°90′N 20°59′E / 40.5, 20.983
Poštanski broj 471 00
Pozivni broj 26810
Registarska oznaka ΑΤ
Gradonačelnik Panagiotis Ekonomidis
Službena stranica www.arta.gr
Karta
Arta na mapi Grčka
{{{alt}}}
Arta

Položaj grada na karti Grčke

Arta (grčki: Άρτα) je grad u sjeverozapadnoj Grčka, sjedište prefekture Arta u periferiji Epir. Za antičkih vremena grad je bio poznat pod imenom Ambracia / Amvrakia (grčki:Αμβρακία).

Arta je poznata i po svom Starom mostu preko rijeke Araktos, kao i po srednjovjekovnoj utvrdi iz 13. vijeka, koja spada u red najbolje očuvanih u cijeloj Grčkoj. Arta je grad prepun bizantskih historijskih građevina, ponajviše crkava, od kojih je najpoznatija Parigoritrija, izgrađena oko 1290. godine od strane despota Nikifora.

  • Današnja Arta je sjedište Tehnološkog edukacijskog instituta Epira.

Sadržaj/Садржај

Historija [uredi - уреди]

Arta u doba antike [uredi - уреди]

Prvo naselje na tlu Arte, osnovali su doseljenici iz Korinta u 7. vijek pne., pod imenom Amvrakia (antičko ime Arte). 295. pne. Pir, epirski kralj Molosijanaca premjestio je sjedište svoje kraljevine u Ambrakiju, odakle je lakše mogao napadati na Rimljane. Pir je uspio izvojevati velike ali i vrlo skupe pobjede (uz puno žrtava) protiv Rimljana, zbog toga je njegovo ime ostalo trajno zapamćeno iz rimske uzrečice Pirova pobjeda, a to se prije svega odnosilo na događaje poslije bitke kod Askuluma. Od 146. pne. Amvrakia je u sastavu Rimskog Carstva, a provincija Epir, nazvana je Epirus Vetus, za razliku od novoustanovljene Epirus Nova koja je bila istočnije.

Grad se prvi put spominje pod imenom Arta, tek 1082 godine.

Za vrijeme Bizanta i Otomanskog Carstva [uredi - уреди]

1204 godine nakon pada Konstantinopola u ruke križara, Arta je postala sjedište Epirske Despotovine koja se na vrhuncu svoje moći prostirala se od Drača te preko cijele sjeverozapadne Grčke, Tesalije i sjeverozapadne Makedonije. Nakon toga gradom kratkotrajno vlada talijanska feudalna obitelj Orsini (1318 -1337) Potom Artom upravlja Srpsko Carstvo (1337 - 1359), pa za njima albanski rodovski klan (1359 -1416) Potom gradom upravljaju talijanski feudalci iz familije Tocco; Carlo II Tocco i Leonardo III Tocco.

Zatim Turci zauzimaju 1449 godine Artu i mijenjaju joj ime u Narda. Zatim je Arta kratkotrajno pod vlašću Venecije od 1717 godine, potom Francuza od 1797 godine. Turci ponovno zauzimaju grad 1799 godine i drže ga pod svojom vlašću sve do 1881 kada je nakon odluke Berlinskog kongresa grad pripojen Kraljevini Grčkoj.

Znamenitosti [uredi - уреди]

Antika [uredi - уреди]

Današnja Arta leži na ostacima starog naselja Ambrakia. Od stare Ambrakije ostalo je malo; ostaci starih zidina, ostatci hrama bogu Apolonu, iskopine antičkog kazališta i ostatci jugozapadnog groblja stare Ambrakije.

Bizant [uredi - уреди]

Bizantinska crkva Paregoretisa (13. vijek) u kojoj se nalazi i mali arheološki muzej Arte

Utvrdu Arta podigao je epirski despot Mihajlo II Komnen Dukas sredinom 13. vijeka, to je dobro očuvani primjer bizantske arhitekture. Najvažniji bizantski spomenik Arte je Crkva - Parigoritrija koju je podigao od 1285 do 1289 Nikifor I. Komnen Dukas i njegova žena Ana Palajologina Kantakuzina. Crkva Sv.Teodora još je jedan primjer fine bizantinske arhitekture. Ostali spomenici su crkva Sv. Bazilija (Hagios Vasilios) i manastir Kato Panagia.

Muzeji [uredi - уреди]

  • Muzej prahistorije i klasične antike iz Arte
  • Crkva Parigoritrija (arheološka zbirka)
  • Historijski muzej Skoufas
  • Arheološki muzej Koronisia

Tehnološki edukacijski institut Epir [uredi - уреди]

Tehnološki edukacijski institut Epir (T.E.I.) ima sjedište i glavni studentski kamp u Arti; a u ostalim gradovima Epira podružnice, a one se nalaze u ; Janjini, Igumenica i Preveza. T.E.I. danas ima (4) Fakulteta i (13) Odjela.

Geografske karakteristike i promet [uredi - уреди]

Arta se nalazi sjeverozapadno od Antirija, Mesolongija i Agrinija, sjeveroistočno od Preveze, jugoistočno od Janjine i jugozapadno od Trikale.

Grad je povezan s ostalim grčkim gradovima magistralnim cestama; grčka nacionalna cesta GR-5 (Antirio - Janjina) i grčka nacionalna cesta GR-30 (Arta-Peta - Trikala). Rijeka Araktos teče zapadno od grada, veliko akomulaciono jezero na rijeci nalazi se sjeverno od Arte.

Rast stanovništva Arte posljednjih decenija [uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjene
1981 20,004 -
1991 23,710 +3,706/+18.53%
2001 23,863 +153/+0.65%

Izvori [uredi - уреди]

Vanjske veze [uredi - уреди]