Mesolongi

Izvor: Wikipedia
Mesolongi
Μεσολόγγι
Mesolongi
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Zapadna Grčka
Prefektura Etolija-Akarnija
Stanovništvo 17988 (2001)
Površina 280.168 km²
Koordinate 38°23′N 21°26′E / 38.383, 21.433Koordinate: 38°23′N 21°26′E / 38.383, 21.433
Poštanski broj 302 00
Pozivni broj 26310
Registarska oznaka ΜΕ
Gradonačelnik Ioannis Anagnostopoulos
Službena stranica http://www.messolonghi.gr/
Karta
Mesolongi na karti Grčka
Mesolongi
Mesolongi

Položaj grada na karti Grčke


Mesolongi (grčki: Μεσολόγγι) je grad od oko 18 000 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2001. godine) u zapadnoj Grčkoj. Mesolongi je glavni grad prefekture Etolija-Akarnanija, i treći grad po veličini u istoj periferiji.

Mesolongi je za Grke Hiera Polis Mesolongiou (Sveti grad Mesolongi), zbog uloge koju je imao u Grčkom ratu za nezavisnost.

Pogled na zaljev Mesolongi

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Grad se nalazi između ušća dviju rijeka; Ahelos i Euenos u Patraski zaljev. Mesolongi je historijsko trgovačko središte za promet ribom, vinom i duhanom. Na sjeveroistoku grad okružuje planina Arakintos.

Grad je povezan s ostalim gradovima Grčke magistralnom cestom GR-5 ( europska cesta E55). Mesolongi ima željezničku stanicu i liniju prema Agriniju, ali to više nije u funkciji jer je napuštena 1970-ih.

Današnji Mesolongi leži većim dijelom na terenu koji je nekad bio močvarni, a danas je isušen. Zaljev ili Laguna Mesolongi-Etoliko, nalazi se zapadno od grada i močvarno je područje, u antička vremena i to je bio dio Patraskog zaljeva.

Historija[uredi - уреди]

Mesolongi prvi navode Venecijanci kao naselje - Paruta blizu Nafpaktosa, u opisu pomorske bitke kod Bitke kod Lepanta (1571.). Po mišljenju većine povjesničara, ime grada izvedeno je iz dviju starotalijanskih riječi; MEZZO i LANGHI, a koje znače: mezzo (u sredini), langhi(jezera), dakle mjesto okruženo jezerima. Sve do 1700-ih, Mesolongi je bio pod mletačkom dominacijom. Stanovnici su se bavili najviše sa ribarstvom, živjeli su u sojenicama zvanim pelades.

Sjevero - zapadno od Mesolongija nalaze se ostatci grada Pleurona (Asfakovuni), grada kojeg spominje Homer u svojim djelima. Pleuron je sudjelovao u Trojanskom ratu, grad je porušio 234. pne. Demetar Etolski. Novi grad koji je nastao na ruševinama starog Pleurona, postao je jedan od najznačajnijih gradova Etolije. Njegove impozantne zidine imale su trideset tornjeva i sedam vrata. Od grada su danas vidljivi ostatci kazališta i velikog vodospremišta.

Mesolongi u vrijeme Grčkog rata za nezavisnost[uredi - уреди]

Za vrijeme Orlovjeve pobune iz 1770 godine, flota Mesolongija poražena je od Turskih snaga i grad je pao u Turske ruke.

Mesolongi je bio ponovno mjesto ustanka i otpora 20. maja 1821 godine i bio je glavno uporište grčkih ustanika za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost. Stanovnici Mesolongija izdržali su Prvu opsadu Mesolongija od strane Otomanskih snaga 1822 godine. Druga opsada otpočela je 15. aprila 1825 godine, vođena je od strane Rešid Mehmed paša čije snage su brojile 30 000 ljudi, a koje su kasnije osvježene sa još 10,000 ljudi Ibrahim paše, sina Muhamed Ali Paše egipatskog. Nakon godine dana za vrijeme Treće opsade Mesolongija, stanovnici i branitelji Mesolongija odlučili su izvršiti proboj iz opkoljenog grada koji je kasnije postao poznat kao "Bijeg iz opsade" u noći 10. aprila 1826 godine.Tada je u gradu bilo ukupno 10 500 stanovnika od toga je njih 3 500 bilo pod oružjem. Vrlo malo ih je preživjelo ovaj neuspjeli proboj, jer je njihov plan izdan Turcima koji su ih spremno dočekali i masakrirali.

Zbog izuzetnog junaštva stanovnika Mesolongija i teškog masakra nad njima, grad Mesolongi proglašen je za Hiera Polis (Sveti grad), i uživa poseban status u Grčkoj. U Mesolongijiju je umro i slavni britanski pjesnik Lord Byron, veliki pomagač Grčkog ustanka 1824 godine, u Mesolongiju je pokopano njegovo srce.

Znamenitosti Mesolongija[uredi - уреди]

Današnji Mesolongi je pitoreskni grad, planski izgrađen u svom najvećem dijelu. U gradu se nalaze brojne historicističke građevine poput; palače obitelji Trikoupisa, kuće Palamas, Biblioteke Valvios i Palače Christosa i Sofije Moschandreou. U jednoj od takvih palača, na trgu Markosa Botsarisa nalazi se Muzej povijesti i umjetnosti Mesolongija.

Ulazna vrata u utvrđeni grad Mesolongi, ostala su očuvana do danas, zidine su obnavljane. Nakon ulaznih vrata nalazi se Park heroja, u kojem su doista poginuli neki od branioca Mesolongija. Svaka se godine pred Uskrs na Cvjetnicu održava svečanost posvećena tom egzodusu branitelja Mesolongija uz prisustvo visokih grčkih dužnosnika i stranih ambasadora akreditranih u Grčkoj.

Rast stanovništva Mesolongija posljednjih decenija[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena
1981 11,375 - - -
1991 10,916 -459/-4.04% 16,859 -
2001 12,225 +1,309/+11.99% 17,988 +1,129/+6.70%

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]