Coordinates: 38°57′N 20°44′E / 38.950°N 20.733°E / 38.950; 20.733

Preveza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Preveza
Πρέβεζα
Preveza
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Epir
Prefektura Prevez
Stanovništvo 19, 605 (2001.[1])
Površina 66.8 km²
Visina 0 - 10 m
Koordinate 38°57′N 20°44′E / 38.950°N 20.733°E / 38.950; 20.733
Poštanski broj 481 00
Pozivni broj 26820
Registarska oznaka ΡΖ
Službena stranica www.dimosprevezas.gr
Karta
Preveza na mapi Grčke
Preveza
Preveza

Položaj grada na karti Grčke

Preveza (grčki: Πρέβεζα) je grad na sjeverozapadu Grčke. Grad je smješten na ulazu u Ambrakijski zaljev. Preveza je glavni grad Prefekture Preveza, koja je dio Periferije Epir. Novi podmorski tunel povezuje Prevezu u Etoliji i nasuprotni Akcij u Akarniji.

  • Ostatci antičkog grada Nikopolisa nalaze se 5 km sjevernije od grada.

Historija[uredi | uredi kod]

Preveza je osnovana 290. pne., kao Berenikija od strane epirskog kralja Pira.[2]

Pored grada odigrala se slavna Bitka kod Akcija, u kojoj je oktavijanova vojska pobijedila udružene snage Marka Antonija i Kleopatre. Grad Nikopolis (grad pobjede) podignut je u blizini da obilježi veliku Oktavijanovu pobjedu.

Preveza je nakon toga bila pod rimskom, pa bizantskom vlašću, a povremeno je na kraće vrijeme bila i pod bugarskom vlašću (920.-922., 977.-983., 996.-997.).

Nakon 1204 godine podpala je pod vlast Epirske Despotovine (1204.-1230., 1241.-1338., 1356.-1358.), s prekidima u vladavini 1230 - 1241 godine kada je bio pod vlašću Drugog bugarskog carstva , te 1348 - 1356 godine kada je podpala pod vlast Srpskog carstva. Nakon toga grad je pod vlašću Despotije Arta (1358 - 1401 godine), zatim podpada pod vlast Mlečana sve do pada pod otomansku vlast 1499 godine.

Za turske vladavine grad se zvao Preveze, i bio je sjedište sandžaka Karlı İli koji se zapravo razvio iz ranijeg posjeda Carla Tocca - Despotije Epir, zato se tako zvao. Taj vilajet uključivao je u sebe gotovo iste teritorije kao i današnja Prefektura Etolija Akarnija i bio je dio Vilajeta Rumelija (1499 - 1670) a poslije toga Vilajeta Janja (Janjina).

Bitka kod Preveze (1538)

Velika pomorska Bitka kod Preveze odigrala se je pored obala Preveze 1538 godine, u njoj je otomanska flota admirala Hajrudina Barbarose pobijedila ujedinjenu kršćansku mornaricu pod vodstvom genoveškog admirala Andreje Dorije.

Otomanska vladavina prekidana je je u dva navrata; prvi put od strane Venecije za vrijeme Morejskog rata (1684 - 1699), te drugi put od 1717 do 1797 godine. Tada je na osnovu točaka Mira iz Campo Formija Preveza data na upravljanje Francuskoj, koja je vlast nad Prevezom prepustila Ali Paši od Janjine 1798 godine.

Nakon toga Preveza je ostala pod turskom vlašću sve dok je nisu zauzele jedinice grčke vojske 3. novembra 1912 godine, za vrijeme Prvog balkanskog rata.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Preveza je bila okupirana od strane Kraljevine Italije od 1941 do 1943 godine, te potom od strane Njemačke od 1943 do 1944 godine.

Kretanje stanovništva posljednjih desetljeća[uredi | uredi kod]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoća
1981 13,624 - - - -/km²
1991 13,341 -283/-21.21% 16,886 - 252.78/km²
2001 16,321 2,980/22.34% 19,605 2,719/16.1% 293/km²

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]