Kastorija, Kostur

Izvor: Wikipedia
Kastorija, Kostur
Καστοριά
Kastorija, Kostur
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Zapadna Makedonija
Prefektura Kastorija
Stanovništvo 16, 218[1] (2001)
Površina 57.318 km²
Gustoća stanovništva
 - utjecajna zona
111/km²
283/km²
Visina 700 m
Koordinate 218[1]) 40°31′N 21°16′E / 40.517, 21.267Koordinate: 218[1]) 40°31′N 21°16′E / 40.517, 21.267
Poštanski broj 521 00
Pozivni broj 24670
Registarska oznaka KT
Gradonačelnik Ioannis Tamisis
Službena stranica Kastoria www.kastoria
Karta
Kastorija, Kostur na karti Grčka
Kastorija, Kostur
Kastorija, Kostur

Položaj grada na karti Grčke

Kastorija (grčki: Καστοριά, Kastoriá) ili Kostur (makedonski / bugarski: Костур, albanski: Kostur(i), turski: Kesriye, vlaški: Kastoria) je glavni grad Prefekture Kastorija na zapadu Periferije Zapadne Makedonije.

Grad se nalazi blizu makedonsko - albanske granice na obali jezera Jezero Orestijada (Kostursko jezero). Grad ima oko 16 218 stanovnika (po popisu iz 2001). Smješten je na prevlaci poluotoka na zapadnoj obali jezera Orestijada, u dolini okruženoj stijenovitim planinama. Grad je poznat po svojim bizantskim crkvama, orijentalnoj gradskoj arhitekturi 19. vijeka i pastrvama (po svemu ovom je jako nalik na nedaleki Ohrid u Makedoniji).

Crkva sv. Stefan

Porijeklo imena Kastorija[uredi - уреди]

Pogled na Kastoriju s jezera Orestijada

Ima nekoliko teorija o porijeklu imena Kastorija[2], najraširenija je ona da ime grada dolazi od grčke riječi kástoras( κάστορας), što znači dabar, kojih je nekada u tom kraju bilo mnogo (danas su gotovo istrijebljeni). Sam grad je sjedište krznarstva, obrade i trgovanja krznom i kožnim proizvodima još od antike. Druge teorije govore da ime grada dolazi od riječi kástro (κάστρο) - utvrda, ili da dolazi od riječi Kastor (Κάστωρ) od mitološke braće Kastora i Polideuka, koji su možda boravili u ovom kraju. Za otomanske vlasti ime grada je bilo Kesrije (što je turska transkripcija grčkog imena), na makedonskom, srpskom i bugarskom jeziku ime grada je Kostur, on je opjevan u srpskoj narodnoj pjesmi iz 19. vijeka "Marko Kraljević i Mina od Kostura".

Historija[uredi - уреди]

Kastorija za antike[uredi - уреди]

Područje Kastorije naseljeno je još od neolita, pored grada na lokalitetu Dispilio, pronađeno je neolitsko naselje.

Šetnica uz jezero Orestijada

Predpostavlja se da Kastorija kao naselje ima antičko porijeklo, jer se zna da su rimljani za Drugog makedonsko-rimskog rata (200. pne.-197. pne.) zauzeli grad Celetrum, neki misle da se Celetrum nalazio na brdu iznad Kastorije. Zna se da je rimski car Dioklecijan koji je vladao od 284. do 305. osnovao je grad Diolektianopolis, i za njega se pretpostavlja da je on bio negdje oko Kastorije. Za velike seobe naroda u 6. vijeku antička Kastorija je razorena, tako da je bizantski car Justinijan I. Veliki izgradio novi grad na sadašnjoj lokaciji pored obala jezera Orestijada i vjerojatno ga prezvao po sebi Justinianopolis

Kastorija za srednjeg vijeka[uredi - уреди]

Ime Kastorija prvi put se spominje pri kraju 10. vijeka.[3] Dotad relativno mirna Kastorija je postala mjesto stalnih sukoba za kontrolu nad njenom strateški važnom pozicijom između Prvog bugarskog carstva i Bizantskog carstva. Grad su zauzeli Bugari polovicom 9. vijeka i držali ga pod svojom vlašću do početka 11. vijeka, kad ju je zauzeo bizantski car Bazilije II. Kastorija je ponovno pala u bugarske ruke za careva Kalojana i Ivana Asena II, početkom 13. vijeka, no već 1218. Epirska despotovina zauzela je Kastoriju, i vladala njome 40 godina do 1259., kad su je zauzele trupe Nikejskog Carstva. srpski Car Dušan zauzeo je Kastoriju 1331. a njegovo carstvo vladalo je gradom do 1380 uz kraći prekid (Bizant je nakratko zauzeo grad).

Kastorija za otomanske vlasti[uredi - уреди]

Oko 1385., Kastorija je potpala pod vlast Otomanskog carstva . Tada Kastorija postaje regionalni centar trgovine krznom, kraja između mjesta Siatista (Sačišta) i Ohrida, poznatog po krznarstvu i posrednik u prodaji krzna od Leipziga do Konstantinopolisa. [4]Tako se zna da su poznati bečki trgovci krznom iz 1767. ; Johann Narantzi (Joanis Narancis) i Rali Diamandi bili su iz Kastorije.[5] Za prvog balkanskog rata 1912. Kastoria je dospjela pod vlast Grčke. Londonskim mirovnim sporazumom iz 1913 i Bukureškim dogovorom 1913. potvrđen je grčki suverenitet nad Kastorijom. Između 1912. i 1922. (nakon prvog balkanskog rata i kraja Grčko-turski rat 1919-1922) Kastoriju i njezinu okolicu moralo je napustiti muslimansko (tursko) i slavensko (makedonsko i bugarsko) stanovništo, to je bio rezultat grčko - turskog rata i velike razmjene stanovništva, koja je radikalno izmjenila etničku sliku grada i okolice. Na mjesto istjeranog stanovništva naseljeni su grčke izbjeglice iz Male Azije (iz Izmira i Ponta). Pri kraju 1930e Kastorijaje imala oko 10 000 stanovnika.

Kastorija za Drugog svjetskog rata[uredi - уреди]

Pogled na Kastoriju sa jezera Orestijada

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i grčkog građanskog rata, grad se više puta našao u središtu ratnih operacija i doživio je ozbiljna razaranja. Za grčkog građanskog rata, grad je bio sjedište (1948.) ljevičarske protuvladine pobune ELAS-a. Završne borbe grčkog građanskog rata vodile su se na obližnjoj planini Gramos.

Stradanje Židovske zajednice[uredi - уреди]

Muzej folklora Kastorija

Još 1943. židovska zajednica u Kastoriji brojala je 980 ljudi, većinom Sefarda koji su govorili Ladino jezik, ta zajednica bila je sastavljena od emigranata iz Španjolske, koji su preko Italije dospijeli u ovaj kraj između 17. i 18. vijeka Tokom 1944., za vrijeme okupacije od strane nacističke Njemačke, židovska zajednica je gotovo istrijebljena, kraj ratnih tragedija na početku 1945. dočelo je svega 38 živih Židova.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjene Gradsko stanovništvo
1981 20,660 - -
1991 14,775 5,885/-28.48% -
2001 14,813 38/2.57% 16,218

Privreda[uredi - уреди]

Kastorija je bila i ostala poznata po obradi i trgovini krznom, koja je najznačajnija grana lokalne privrede. Krznarstvo, i obrada kože u ovom kraju ima dugu tradiciju. U gradu se održava svake godine međunarodni krznarski sajam. Ostale važne grane privrede su; poljoprivreda (žitarice, jabuke, vino) i ribarstvo. Grad je dobro povezan autocestama sa ostalim grčkim gradovima a ima i aerodrom Aristotelis.

Značajni spomenici[uredi - уреди]

Pogled na Kastoriju

Kastorija je značajni religijski centar grčke pravoslavne crkve, sjedište je mitropolije. Grad i okolica imali su 72 srednjovjekovnih sakralnih objekata, od tog broja 54 postoje i dan danas. Dobar dio tih objekata je restauriran, i pruža dobar uvid u grčku sakralnu arhitekturu i zidno slikarstvo. Bizantološki muzej na trgu Deksamenis, ima bogatu zbirku bizantinskih ikona.

Sport[uredi - уреди]

Nogometni klub Kastorija osnovan je 1963. od tri manja kluba . Najuspješnije godine kluba bile su 1974., kada je klub ušao u prvu grčku ligu i zauzeo četvrto mjesto, i godina 1980. kada je klub osvojio kup (pobjedom od 5-3 nad Irakliosom). Danas Kastorija nastupa u drugoj ligi.

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

  • Atanasios Kristopulos (1772-1847), grčki pjesnik
  • Maria Spiropulu (1970-), fizičar
  • Dimitris Diamantidis (1980-), košarkaš
  • Jagnula Kunovska(1943 - ), pravnik i pisac iz Republike Makedonije

Literatura[uredi - уреди]

  • The Columbia Encyclopedia, 2004.
  • Encyclopædia Britannica, 2005.

Izvori[uredi - уреди]

  1. www.ypes.gr Informacije grčkog Ministarstva unutarnjih poslova
  2. "Καστοριά - Προέλευση Του Ονόματος (Kastoria - origin of the name)" (((grč.))). Δήμος Καστοριάς (City of Kastoria). http://www.kastoriacity.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=121&Itemid=416&limit=1&limitstart=3. pristupljeno 29. 10. 2008.. 
  3. T. Ring, R.M. Salkin, S. La Boda. International Dictionary of Historic places: Southern Europe. Taylor & Francis, 1996. str. 361-363
  4. Friedrich Karl Kienitz: Städte unter dem Halbmond. Beck, München, 1972. ISBN 3-406- 02521-8. Seite 23.
  5. Polychronos Kyprianou Enepekidis. Griechische Handelsgesellschaften und Kaufleute in Wien aus dem Jahre 1766. Eteria Makedonikon Spoudon, 1959. S. 1.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]