Tripoli, Grčka

Izvor: Wikipedia
Tripoli
Τρίπολη
Tripoli
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Peloponez
Prefektura Arkadija
Stanovništvo 28976 (2001)
Površina 119.3 km²
Visina 655 m
Koordinate 37°31′N 22°23′E / 37.517, 22.383Koordinate: 37°31′N 22°23′E / 37.517, 22.383
Poštanski broj 221 00
Pozivni broj 2710
Registarska oznaka ΤΡ
Gradonačelnik Alexandros Kotsianis
Službena stranica www.tripolis.gr
Karta
Tripoli na karti Grčka
Tripoli
Tripoli

Položaj grada na karti Grčke
Zgrada suda projektirana od njemačkog arhitekta Ernesta Schillera

Tripoli ili Tripolis (grčki:Τρίπολη, rijeđe Tripolica) je grad u središnjem Peloponezu, Grčka, i glavni grad prefekture Arkadija.

Današnji Tripoli je sjedište novoosnovanog Univerziteta Peloponez, sa svoja dva fakulteta; Nauke i tehnologije i Ekonomije i uprave.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Grad Pirgos udaljen je oko 145 km u pravcu istoka, a najveći grad Peloponeza Patras udaljen je 144 km sjevero-istočno od Tripolija. Korint je udaljen 78 km jugozapadno, a Atena 148 km zapadno.

U središtu grada je otomanska utvrda okružena zidinama. Grad je oružen šumama pinija, sa juga i zapada na zapadu se nalazi planina Mainalo. Tripoli je okružen sa svih strana plodnom zemljom. Industrijska zona osnovana je u istočnom dijelu grada.

Tripoli je prije svega vojnički grad, jer se u njemu nalaze dva najveća centra za obuku vojnika; centar za obuku pješadije sa kasarnama i centar za obuku grčke ratne avijacije.

  • 251 Armijski školski bataljon (Grčke vojske)
  • 124 školska eskadrila (Grčke avijacije)

Klimatske prilike[uredi - уреди]

Tripoli ima tipičnu kontinentalnu klimu, jer je i pored toga što se nalazi tako južno, smješten u unutrašnjosti Peloponeza na nadmorskoj visini od (650m). Tako Tripoli ima tipične ekstremne vrijednosti, ljetne temperature dosežu maksimalne vrijednosti od 40 C (zabilježeni rekord je 44 C) a zimi temperatura pada do -10 C. (zabilježeni rekord je -18 C). U Tripoliju nije rijedak ni snijeg, koji pada više puta na godinu od oktobra do aprila.

Mjesec Najniža temperatura Najviša temperatura
Jan: 0,9 9,6
Feb: 1,2 10,5
Mar: 2,5 13,0
Apr: 4,9 17,1
Maj: 8,2 22,7
Jun: 11,9 27,8
Jul: 14,3 30,1
Aug: 14,5 30,1
Sep: 11,6 26,4
Okt: 8,3 20,6
Nov: 4,9 15,5
Dec: 2,8 11,2

Historija[uredi - уреди]

U srednjem vijeku, naselje je bilo znano kao Drobolica, Drobolcá, ili Dorboglica, najvjerojatnije kao izvedenica od grčke složenice Hydro polis,Vodeni grad, ali ime je možda južno slavenskog porijekla kao naziv za hrastovik, hrastovu šumu .[1] Novovjeki Tripolis osnovan je 1770 godine pored ruševina antičkih gradova Palantrona, Tegeje i Mantineje , ime Τρίπολις = τρεις πόλεις tri grada , uzeto je prije svega da objasni srednjovjekovno ime grada.

Prije Grčkog rata za nezavisnost, za otomanske uprave nad gradom, Tripoli je imao veliku muslimansku i židovsku zajednicu i bio centar turske vlasti, odakle je ona kontrolirala Peloponez i grčko stanovništvo. Za vrijeme ustanka Aleksandra Ypsilantisa gotovo svo stanovništvo grada je pobijeno da se time zastraše ostali ustanici.

Ulična scena iz Tripolija u rano poslijepodne

U vrijeme Grčkog rata za nezavisnost, Tripolis je bio prvi veći grad kojeg su oslobodili Grci, pod vodsvom Teodora Kolokotronisa dana 17. oktobra 1821 godine, nakon toga "grad je bio poprište stašnog masakra nad muslimanskim i turskim stanovnicima" [2], to je bilo stoga jer su "osvajači tiranizirali kršćansko stanovništvo više od 400 godina, tretirajući ga poput robova i ostavljajući iza sebe jedino ruševine i rasap" [3]. Kad je turski zapovjednik Ibrahim Paša ponovno zauzeo grad 22. juna 1825, on je zauzvrat masakrirao kršćansko stanovništvo grada, porušio gradske zidine i obrambene tornjeve. Tripoli je konačno oslobođen od Turaka 1829 godine, ubrzo nakon toga postao je jedan od najvažnijih gradova novoosnovane Kraljevine Grčke.

Rast stanovništva Tripolija posljednjih decenija[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena
1981 21,337 - - -
1991 22,429 +1,092/+5.12% 26,432 -
2001 25,520 +3,091/+13.78% 28,976 + 2,544/+9.62%

Promet[uredi - уреди]

Saborna crkva Tripolija

Do Tripolisa je do Atene najlakše doći autoputem Korint-Tripoli-Kalamata, koja je dio europskog cestovnog pravca E65. Tripolis je dobro povezan sa ostalom Grčkom i željezničkom prugom Korint-Tripoli-Kalamata.

Gradovi prijatelji Tripolija[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Transactions of the Philological Society 1934, p. 19-20
  2. Nevill Forbes, et al., The Balkans full text
  3. Theodoros Kolokotronis, Apomnimoneumata

Vanjske poveznice[uredi - уреди]