Iraklion

Izvor: Wikipedia
Iraklion, Heraklion
Ηράκλειο
Iraklion, Heraklion
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Kreta
Prefektura Iraklion
Stanovništvo 137 711 (2001.[1])
Visina 0, 33 m
Koordinate 711) 35.33°20′N 25°08′E / 35.663, 25.133Koordinate: 711) 35.33°20′N 25°08′E / 35.663, 25.133
Poštanski broj 70x xx, 71x xx, 720 xx
Pozivni broj 2810
Registarska oznaka HK, HP
Gradonačelnik Giánnis Kourákis
Službena stranica www.heraklion-city.gr
Karta
Iraklion, Heraklion na karti Grčka
Iraklion, Heraklion
Iraklion, Heraklion

Položaj grada na karti Grčke

Iraklion ili Heraklion (grčki: Ηράκλειο, Irákleio, talijanski: Candia), je najveći grad na otoku Kreti, i sjedište grčke Periferije Kreta, i Prefekture Iraklion. To je četvrti grčki grad po veličini sa svojih 137 711 stanovnika. Vijekovima je grad bio poznat pod venecijanskim imenom Candia (Kandija), imenom koje je mletačka inačica grčkog imena mjesta Χάνδαξ ili Χάνδακας, koje je pak došlo iz arapskog: rabḍ al-ḫandaq (Utvrda u rovu). Za vrijeme Otomanskog carstva, naselje se i nadalje zvalo Kandija ( kao i cijeli otok).

U lokalnom žargonu građani zovu svoj grad Κάστρο (Kástro: dvorac, utvrda), a sebe Καστρινοί (Kastrinoí: dvorjani). Ostatci minojskog dvorca Knosos, koje je pronašao britanski arheolog Arthur Evans, nalaze se u neposrednoj blizini grada.

Historija[uredi - уреди]

Iraklion se nalazi blizu arheološkog nalaza minojskog dvorca Knosos, koji je bio središte velike kulture brončanog doba u Egejskom moru.[2] Gotovo je sigurno da je postojala i luka na mjestu današnjeg Irakliona u to doba (2000. pne., ali zasada nisu pronađeni nikakvi arheološki nalazi koji bi to sa sigurnošću potvrdili.

Osnivanje grada[uredi - уреди]

Današnji grad Iraklion osnovali su saracenski prognanici iz Andaluzije 824 ne. pod vodsvom emira Al-Hakama I, koji su u potrazi za novom zemljom doplovili do Krete i zauzeli na prepad otok od Bizanta. Oni su izgradili opkop oko zidina grada, i nazvali ga zbog toga ربض الخندق (arapski: rabḍ al-ḫandaq, Dvor u rovu, opkopu). Saraceni su gradsku luku, koristili kao sigurno utočište za piratske brodove, koji su vršili prepade na bizantske brodove i naselja u tom dijelu Egejskog mora.

Za vrijeme Bizanta[uredi - уреди]

961. godine, bizantska vojska pod komandom Nikifora II ( koji je kasnije postao car), napala je grad i poslije duge opsade ga zauzela, nakon toga svi stanovnici su pobijeni, a grad je do temelja uništen i zapaljen. Grad je obnovljen pod imenom Kandaks, ostao je pod bizantskom vlašću slijedećih 243 godine.

Za mletačke vlasti[uredi - уреди]

1204, grad je kupila Mletačka Republika kao dio jednog složenog političkog manevra, za vrijeme četvrtog križarskog rata, kada su križari uz mletačku pomoć vratili na bizantski carski tron Isaka II Anđela.

Venecijanci su grad još bolje utvrdili, izgradivši gigantski zid (na pojedinim mjestima 40 metara debeo) oko grada sa 7 bastiona i utvrdom u luci. Grad je prezvan u Candia, i postao je sjedište otočnog dužda. Kreta je za vlasti Presvijetle republike bila poznata kao - Regno di Candia (Kraljevstvo Kandija) i bila je upravno središte brojnih egejskih otoka, kojima su upravljali Venecijanci.

Da učvrste svoju vlast - Venecijanci su od 1212 godine stali naseljavati venecijanske porodice na otok. Ovaj ljudski inženjering doveo je do interesantne interakcije dviju kultura, do razdoblja poznatog kao Kretska renesansa, koji se naračito ogledao u književnosti i umjetnosti.

Ulica u Iraklionu

Za vrijeme otomanske vlasti[uredi - уреди]

Nakon Venecije, Iraklion je, kao i cijeli otok Kreta, pao pod Osmansko Carstvo. To se desilo za vrijeme Kandijskog rata (1645–1669), i osmanske opsade grada koja je trajala punih 22 godine (od 1648 do 1669, pa je po trajanju ispala najdulja opsada u historiji). U završnoj fazi opsade, koja je trajala punih 22 mjeseca 70 000 Turaka, 38 000 kretskih kmetova, kao i 29 088 kršćanskih branitelja grada stradali su kao žrtve te dugotrajne opsade.[3]

Za turske vlasti grad se službeno zvao Kandija (kao i cijeli otok Kreta), neslužbeno su ga njegovi grčki stanovnici zvali Megalo Kastro (Velika tvrđava). Za vrijeme otomanske uprave podignula se razina mulja u luci, tako da je luka postala neupotrebljiva za veće brodove, pa je postupno luka Kanija sjevernije od Irakliona postala važnija, i veće naselje .

Opsada Kandije, Visherova gravura iz 1680.

Iraklion u novije doba[uredi - уреди]

1898 godine osnovana je Autonomna država Kreta pod formalnim suverenitetom sultana, i nominalnim vodstvom grčkog kneza Đorđa, a zapravo pod međunarodnim starateljstvom velikih sila. Velike sile su i direktno preuzele upravu nad otokom između (1898-1908), a Kandija je bila dio Britanske zone. U to vrijeme grad je preimenovan u današnje ime Heraklion, po rimskoj luci Heracleum (nazvanoj tako po grčkom junaku Heraklu), za koju se i dan danas ne zna gdje je točno na Kreti bila.

Heraklion je zajedno sa cijelim otokom Kretom, pripojen [[Kraljevina Grčka|Kraljevini Grčkoj 1913 godine.

Transport[uredi - уреди]

Luka[uredi - уреди]

Iraklion je važna morska luka za trajektni prijevoz za obližnje otoke; Santorini, Hios, Paros, Mikonos, Rodos i luku Pirej na kopnu.

Aerodrom[uredi - уреди]

Fontana dužda Francesca Morosinija na trgu Venizelo u Iraklionu, podignuta 1628. godine

Međunarodni aerodrom Iraklion - Airport Nikos Kazancakis( grčki pisac i filozof), nalazi se na 5 km istočno od središta grada. Aerodrom Iraklion povezan je sa svim važnijim grčkim gradovima na kopnu, kao i brojnim manjim odredištima na otocima po Egejskom moru, kao i brojnim evropskim aerodromima.

Cestovni promet[uredi - уреди]

Iraklion je prometno čvorište većine otočkih cesta, iz njega vode putevi za važnije otočke gradove; Agios Nikolaos, Kaniju i Retimno.

Venecijanska loggia (1626-28).

Kultura i gradske znamenitosti[uredi - уреди]

Najveći gradski monument je venecijanska srednjovjekovna utvrda u luci Rocca al Mare (zvana i Koules, turski: toranj).

Gradski muzeji:

  • Arheološki Muzej
  • Historijski muzej Krete

Obrazovne institucije[uredi - уреди]

  • Univerzitet Kreta
  • Tehnološki edukacijski institut - Kreta

Sport[uredi - уреди]

Grad Iraklion ima čak tri nogometna kluba:

  • OFI Kreta koji igra u gčkoj prvoj ligi (Alpha Ethniki).
  • Ergotelis FC isto je tako član grčke prve lige (Alpha Ethniki).
  • Acalenios, član grčke treće grčke lige.

Oba dva prvvoligaška kluba OFI i Ergotelis FC, koriste se stadionom Pankritiko, koji je izgrađen za potrebe ljetnih olimpijskih igara Atena 2004..

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

  • Vicencos Kornaros (1553-1613) grčki pisac
  • Nikos Kazancakis (1883-1957) grčki pisac
  • Odiseas Elitis (1911-1996) grčki pjesnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979.
  • Pietro Filagro (oko 133-1410) (znan i kao Pietro Di Candia, kasnije je postao papa Aleksandar V.)
  • Francesco Barozzi (1537-1604) matematičar i astronom
  • Teofan Kretski (oko 1500-1559) slikar ikona
  • El Greco (1541-1614) maniristički slikar, kipar i arhitekt
  • Nikos Machlas (1973) nogometaš
  • Georgios Samaras (1985) nogometaš

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

vanjske veze[uredi - уреди]