Vati, Samos

Izvor: Wikipedia
Vati
Βαθύ
Vati
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Sjeverni Egej
Prefektura Samos
Stanovništvo 12, 384 [1] (2001)
Površina 642.245 km²
Visina 0 - 10 m
Koordinate 384 [1]) 37°44′N 26°52′E / 37.733, 26.867Koordinate: 384 [1]) 37°44′N 26°52′E / 37.733, 26.867
Poštanski broj 831 00
Pozivni broj 22730
Registarska oznaka ΜΟ
Službena stranica www.vathi.gr
Karta
Vati na karti Grčka
Vati
Vati

Položaj grada na karti Grčke

Vati (grčki: Βαθύ), znan i kao Vateos Samos (grčki: Βαθέος Σάμου) je administrativno središte i najveće naselje na grčkom otoku Samos u istočnom Egeju i sjedište Prefekture Samos.

Vati i Samos, su zapravo dva naselja koja su se danas spojila i tvore jednu urbanu cjelinu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Naselje Vati Samos leži na sjeveroistočnom kraju otoka Samos u Zaljevu Vati (Κόλπος Βαθέος). Zaljev Vati dužine 5 km i širine 1 km, je jedna od najboljih prirodnih luka u cijelom Egeju, iza zaljeva uzdiže se planina Tios (453 m). Vati sa svojih 2, 025 stanovnika [1]je manje naselje, kojeg otočani Ano Vati (Άνω Βαθύ=Gornji Vati) a Samos sa 6, 236 stanovnika [1] je veće naselje, koje leži na moru na istočnoj obali zaljeva, a otočani ga zovu i Kato Vati (Κάτω Βαθύ=Donji Vati).

Historija[uredi - уреди]

Vati[uredi - уреди]

Na mjestu gdje leži Vati, postojalo je naselje vjerojatno već sredinom 16. vijeka, no pravi procvat doživjelo je početkom 17. vijeka kad su se tu naselile izbjeglice sa Peloponeza do ruševina antičkog naselja na lokaciji Moraitokori (Μωραϊτοχώρι). Oni su odabrali to skrovito mjesto na sedlu između brda Kucomilos i Varela, 80 metara iznad mora, južno od Zaljeva Vati - zbog sigurnosti. Živjeti uz more u ono vrijeme, puno nenadanih napada bilo je suviše riskantno. Već sredinom 18. vijeka Vati je postao najveće otočko naselje, uz more nije postojalo ništa, već se je mjesto Gialos (Γιαλός = Obala) koristilo kao luka Vatija.

Vati je jedno je od najstarijih naselja na otoku. Izgled naselja nije se puno promjenio; uske stepenaste ulice, male kuće jedna na drugoj i male stare crkvice i dalje dominiraju Vatijem.

Samos[uredi - уреди]

Prve kuće i skladišta kod Gialosa počele su nicati na početku 19. vijeka, kad je piratsvo po Egeju iskorjenjeno. Nakon grčkog rata za nezavisnost, Samos je ostao u sastavu Otomanskog carstva, ali je dobio znatno veću samostalnost i pravo da otočani sami biraju svog pašu (guvernera). Guverner Janis Gikas najzaslužniji je za razvoj naselja Samos, on je 1854 Samos proglasio administrativnim središtem otoka, proširio luku, i izgradio brojne javne zgrade. Od tad je Samos stao ubrzano rasti, a Vati stagnirati.

Privreda[uredi - уреди]

Pogled na grad Vati Samos

Glavna privredna aktivnost današnjeg Vatija je turizam, uz nešto poljoprivrede koja je nekad bila dominantna aktivnost. Na visoravni Vlamari istočno od Vatija nekoć su se uzgajale žitarice i duhan. Danas se tek kod zaseoka Kamara i Agia Zoni uzgoja nešto povrća, grožđa i maslina.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Kuros sa Samosa
  • Arheološki muzej Samos, - prva zgrada muzeja izgrađena je 1912. i u nju je smješten arhiv guvernera (pašaleon) otoka . Uz financijsku pomoć njemačkog Volkswagena podignuta je još jedna zgrada muzeja 1987., u njoj su izloženi brojni kipovi slavnih Kurosa sa Samosa
  • Bizantinski muzej, - ima veliku kolekciju crkvenih predmeta (ikone, križevi, svjećnjaci, kaleži..) od 15. do 19. vijeka.

Istočno od Vatija nalaze se dva manastira;

  • Manastir Agia Zoni na visoravni Vlamari, osnovan je 1695 ima freske iz istog razdoblja.
  • Manastir Zoodokos Pigi osnovan 1756 smješten je na visokoj hridi (300 m) sa nje puca pogled na istočne obale otoka i obližnju tursku obalu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Rast stanovništva naselja Vati - Samos
Godina Zajedno (općina) Vati Samos
1666 2.400 1.600 ---
1828 8.658 3.979 962
1864 10.034 4.091 1.883
1874 9.434 --- ---
1890 12.390 --- ---
1902 17.174 --- ---
1991 11.997 2.903 5.824
2001 12.384 2.875 6.275

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]