Aleksandropoli

Izvor: Wikipedia
Aleksandropoli
Αλεξανδρούπολη
Aleksandropoli
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Evros
Stanovništvo 52720 (2001[1])
Površina 642.245 km²
Visina 0, 11 m
Koordinate 40°51′N 25°52′E / 40.85, 25.867Koordinate: 40°51′N 25°52′E / 40.85, 25.867
Poštanski broj 681 00
Pozivni broj 25510
Registarska oznaka ΕΒ
Službena stranica www.alexpolis.gr
Karta
Aleksandropoli na karti Grčka
Aleksandropoli
Aleksandropoli

Položaj grada na karti Grčke

Aleksandropoli bivši Aleksandropolis (grčki: Αλεξανδρούπολη, bugarski: Дедеагач, turski: Dedeağaç) do 1920. godine znan kao Dedeagač, je grad na krajnjem istoku Grčke.

Aleksandropoli je glavni grad Prefekture Evros u Periferiji Istočna Makedonija i Trakija.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Grad Aleksandroupoli leži na oko 14.5 km zapadno od delte rijeke Marice, 40 km zapadno od granice sa Turske, 300 km istočno od Soluna i 750 km od Atene. Po popisu stanovnika iz 2001. godine, uži grad ima 48 885, a metropolitanski Aleksandropoli ima oko 70 000 stanovnika.

Historija[uredi - уреди]

Aleksandropoli je novi grad, nastao tek u 19. vijeku na mjestu malog ribarskog naselja pod turskim imenom Dedeagač (grčki: Δεδεαγάτς, a to je značilo "djedovo drvo") Riječ dede na turskom znači djed a riječ ağaç znači drvo. Ime je vezano uz lokalnu predaju da je u mjestu postojalo drvo, u čijoj je sjeni meditirao jedan mudri derviš. Inače tu nije bilo ničeg, tek su u zaljev dolazili loviti ribari sa obližnjeg otoka Samotraki.

Još 1847 to je bio seoce sa jednom kavanom i malim vojnim garnizonom, lociranim tu za borbu protiv krijumčara.[2] Od 1850. godine razvilo se malo ribarsko naselje, te potom gradić kada je tu 1870 godine podignuta stanica na trasi nove željezničke pruge Solun -Edirne- Istanbul.[3] Grad je postao sjedište lokalnog paše i manji trgovački centar.

Otomansko carstvo vladalo je gradom i okolicom do Prvog Balkanskog rata. 8. novembra 1912, tadašnji Dedeagač zauzele su bugarske trupe za Prvog Balkanskog rata. Već za Drugog Balkanskog rata Dedeagač zauzimaju grčke snage 11. jula 1913, Grci su se uskoro morali povući iz grada u skladu sa tadašnjim Mirovnim sporazumom iz Bukurešta (10. august 1913) i vratiti grad Bugarima, zajedno sa ostatkom Zapadne Trakije.

Aleksandropoli u predvečerje

Aleksandropoli za Prvog svjetskog rata[uredi - уреди]

Kako je Bugarska za Prvog svjetskog rata (1914 - 1918) bila na strani sila osovine, i time na strani gubitnika, izgubila je i grad Dedeagač i taj dio Trakije. Mirovnim ugovorom iz Neuillya (27. novembar 1919). Bugarska je zadržala neka prava na slobodu korištenjanja luke Dedeagač. Smjena vlasti između Grčke i Bugarske dogodila se 14. maja, 1920 Ubrzo nakon toga Dedeagač posjetio je grčki kralj Aleksandar I u njegovu čast grad je prezvan prvo u Aleksandropolis (Aleksandrov grad), pa potom Aleksandropoli.

Aleksandropoli za Grčko -turskog rata[uredi - уреди]

Nakon Grčkog poraza u Grčko-turskom ratu 1919-1922, i povlačanja Grčkih snaga iz Istočne Trakije u zonu grada Aleksandropolisa pod komandom generala Teodorosa Pangalosa, Bugarska je tražila illi da ona dobije grad natrag ili da on postane neutralan. Ovi zahtjevi su odbijeni od strane Lige naroda te je Mirovnim ugovorom iz Lausanne (24. juna, 1923) Zapadna Trakija sa gradom Aleksandropoli data Grčkoj.

Za drugog svjetskog rata[uredi - уреди]

Bugarska je uz pomoć savezničke Njemačke okupirala Zapadnu Trakiju i grad Aleksandropoli za Drugog svjetskog rata i držala ga pod svojom kontrolom od maja 1941 do svoje kapitulacije 1944.

Aleksandropoli danas[uredi - уреди]

Nakon Drugog svjetskog rata grad je doživio teška razaranja i gubitak stanovništva za vrijeme Grčkog građanskog rata (1946 - 1949). Prekid rata i povratak mira u regiji djelovao je povoljno na povratak stanovnika i rast grada ( Aleksandroupoli je 1951 godine imao 16, 332 stanovnika a 35, 999 stanovnika 1981 godine.

Školstvo[uredi - уреди]

U Aleksandropoliju se nalaze pojedini fakulteti i podružnice Demokritova univerziteta Trakija (sa sjedištem u mjestu Komotini), najznačajniji su odjeli fakulteta; Medicine i Molekularne biologije i genetike i Odjel Pedagoškog fakulteta ( predškolski odgoj).

Promet[uredi - уреди]

Trasa budućeg naftovoda Burgas-Aleksandropoli

Međunarodni aerodrom Dimokritos (IATA :AXD) nalazi se na 7 km od Aleksandropolija, dobro je povezan sa svim većim grčkim gradovima, a ljeti i sa važnijim evropskim. Pomorska luka služi kao most za otok Samotraki i ostale egejske otoke. Luka bi trebala dobiti još više na važnosti kad se izgradi i pusti u rad naftovod Burgas - Aleksandropoli.

Aleksandropoli leži na trasi netom dovršenog autoputa Egnatia odos ( Europska transverzala E90), koja se velikim dijelom poklapa sa trasom antičke rimske ceste Via Egnatia i koja Grčku povezuje u smjeru istok - zapad najkraćim pravcem.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Rast stanovništva grada[uredi - уреди]

Godina Stanovnika Promjena Stanovništvo općine Promjena
1981 35,999 - - -
1991 37,904 1,905/5.29% 41,860 -
2001 48,885 10,981/28.97% 52,720 10,860/25.94%

Izvori[uredi - уреди]

  1. www.ypes.gr Informacije grčkog Ministarstva unutarnjih poslova
  2. Разбойников, Анастас и Спас Разбойников: Населението на Южна Тракия с оглед на народностните отношения в 1830, 1878, 1912 и 1920 година, Sofia 1999, S. 160
  3. Tayyib Gökbilgin u Encyclopaedia of Islam, članak Dede Aghac - Dede Aghac, now Alexandroupolis, town on the Aegean coast of Thrace, founded in 1871, after the construction of the branch railway from the main Rumeli line.

Vanjske veze[uredi - уреди]