Edirne

Izvor: Wikipedia
Edirne
Adrianopolis
Selimova džamija
Selimova džamija
Koordinate: 41°40′N 26°34′E / 41.667, 26.567
država  Turska
regija Marmara
provincija Edirne
Vlast
 - gradonačelnik Hamdi Sedefçi
Površina
 - Ukupna 829 km²
Visina 74
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 148 474
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 22 000
Pozivni broj (+90) 284
Službena stranica www.edirne
Karta
Edirne na karti Turska
Edirne
Edirne
Edirne na karti Turske

Edirne (grčki: Αδριανούπολη / Adrianopoli, bugarski: Одрин, srpski: Једрене, makedonski: Eдрене, albanski: Edrene) je glavni grad istoimene provincije - Edirne na sjeverozapadu Turske od 148 474 stanovnika. [1]

Grad je osnovan (zapravo dograđen) - 125. pod imenom Hadrianopolis (grčki: Aδριανούπολις) po imenu rimskog cara Hadrijana. [1]

Sve do 1930. grad se zvao Adrianopol tad mu je novim zakonom o poštanskom prometu promjenjeno ime u današnje Edirne. Po balkanskim krajevima grad je bio poznat i kao Drinopolje[2] ili Jedrene.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Edirne leži u evropskom dijelu turske regije Marmara na sjeveru Trakije, blizu granice sa Bugarskom (20 km) i Grčke (7 km), udaljen 220 kilometara zapadno od Istanbula.

Grad se prostire po plodnoj Trakijskoj ravnici, na mjestu gdje se rijeka Tundža uliva u rijeku Maricu.

Jedan od najznačajnijih spomenika u gradu je džamija Selimija iz 1575. koja je 2011. uvrštena na UNESCO- vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi[3]

Od 1982. u gradu djeluje Univerzitet Trakije, koji pohađa do 32 000 studenata.

Historija[uredi - уреди]

Zgrada suda-Kasrı Adalet

Po priči iz grčke mitologije, - Edirne je podigao Orest, sin kralja Agamemnona, kao grad Orestias, na ušću rijeke Tundže tadašnjeg Hebrusa u rijeku Maricu, tadašnju rijeku Ardiscus (Arda).

Po stvarnim historijskim podatcima, grad je osnovao rimski car Hadrijan pod imenom Hadrianopolis na mjestu starijeg tračkog naselja Uskudama. Ovaj novi grad postao je glavni grad rimske provincije Haemimont (Trakija) . Hadrianopolis je zbog svog prirodnog položaja, granice između dva kontinenta bio poprište 16 velikih povjesnih bitaka.

Kod Hadrianopolisa je Konstantin Veliki pobijedio Gaj Valerija Licinijana 323. god., tu su Vizigoti pobijedili i ubili Valensa 378. godine. 813. godine grad je orobio bugarski kan Krum koji je preselio njegovo stanovništvo sjeverno preko Dunava u tadašnje bugarske zemlje. 1205. godine bugarski car Kalojan pobijedio križare Latinskog carstva Balduina u - Bitka kod Adrianopola 1205. Despot Epira Teodor Komnen, zauzeo je Adrianopolis 1227. godine, ali je tri godine kasnije poražen od bugarskog cara Ivana Asena II. u bitci kod Klokotnice.

Sultan Murat I. zauzeo je grad 1365. godine, nakon zauzeća grad je bio glavni grad Otomanskog carstva od 1365. do 1453. godine ( sve do zauzeća Konstatinopolisa).

Kompleks bolnice i medrese

U vrijeme Osmanske vlasti Adrianopol je bio glavni grad istoimene turske pokrajine (i grad i pokrajina danas se zovu Edirne), koja je tada imala oko 960 000 stanovnika. Tadašnji Adrianopol imao je razvijenu trgovinu vunenim tkaninama, svilom, tepisima i poljoprivrednim proizvodima. Grad je 1905. godine doživio katastrofalan požar. Te iste godine imao je 80 000 stanovnika, od toga je 30 000 stanovnika bilo islamske vjeroispovjesti (Turci, Albanci, Romi) te; 22 000 Grka, 10 000 Bugara, 4 000 Armenaca, 12 000 Židova i 2 000 neoprijedjeljenih građana.

Bugarska crkva Sv.Đorđa

Grad su okupirale ruske jedinice 1829. god. za vrijeme Rusko-turskog rata 1828.-1829., tu je sklopljen te iste godine i Mirovni ugovor iz Jedrena. Rusi su ga grad osvojili i 1878. godine ali su se nakon Sanstefanskog ugovora povukli.

Za Prvog balkanskog rata Bugari su nakon duge opsade uz pomoć srpske vojske osvojili grad 26. marta 1913., ali su ga u Drugom balkanskom ratu Turci opet zauzeli 22. jula 1913. Nakon Prvog svjetskog rata grad je nakratko pripao Grčkoj, ali je 1922. po potpisivanju primirja nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. u gradu Mudanya ponovno pripojen Turskoj, ovo stanje potvrđeno je Mirovnim ugovorom iz Lausanne 1923. godine.

Kultura i gradske znamenitosti[uredi - уреди]

Zgrada Vijećnice

Edirne je ulazni grad u Tursku, u njezinom evropskom dijelu. To je grad brojnih džamija od kojih je najpoznatija Selimija, podignuta 1575. godine od strane velikog turskog graditelja Mimara Sinana. Ova džamija ima najviše minarete u Turskoj sa svojih 70.9 metara.

Sultanov most preko rijeke Tundže

Poznata građevina je Vjersko bolnički kompleks (Külliye) Bajazida II., danas dio Univerziteta Trakija. Edirne je bio i grad brojnih i lijepih karavansaraja, od kojih su najpoznatiji; Rustem pašin i Ekmekcioglu Ahmet paše, podignuti u 16. vijeku.

Od kršćanskih spomenika, značajne su dvije bugarske crkve; Sv Đorđa (iz 1880. god.) i Sv. Konstantina i Helene (iz 1869. god. ) koje su jedini kršćanski vjerski objekti u funkciji danas.[4][5][6]

  • Svake godine u junu se održavaju igre tradicionalnog hrvanja ( nauljenih hrvača) - Kırkpınar, ove igre imaju uz Olimpijske najveći historijski kontinuitet.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "Edirne" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/179207/Edirne. pristupljeno 27. 09. 2013.. 
  2. "Edirne". Hrvatski obiteljski leksikon. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9201. pristupljeno 27. 09. 2013.. 
  3. "Selimiye Mosque and its Social Complex" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1366. pristupljeno 27. 09. 2013.. 
  4. "PM attends church consecration in Edirne", Bulgarian National Radio, 14. 09. 2008., pristupljeno 16. 09. 2008..
  5. "Bulgarian churches revived in Edirne", Bulgarian Diocese of Western and Central Europe, 05. 09. 2004., pristupljeno 16. 09. 2008..
  6. Филева, Мария (05. 01. 2008.). "Иван Желев: Двете български църкви в Одрин са единствените запазени православни храмове в региона". Двери БГ. http://www.dveri.bg/content/view/5696/48/. pristupljeno 16. 09. 2008.. 

Vanjske veze[uredi - уреди]