Velimir Piletić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Velimir Piletić
Deo {{{deo}}}
Rođen: 2. maj 1906
Umro: 23. jul 1972
Služba: Jugoslovenska vojska, Jugoslovenska Vojska u Otadžbini
Godine službe: 1941. do 1944
Čin: pukovnik, vojvoda
Komandovao: Krajinski Korpus
Bitke/Ratovi: Aprilski rat, Drugi Svetski rat
Odlikovanja:

Velimir Velja Piletić (Beograd, 2. maj 1906Pariz, 23. jul 1972) bio je major Jugoslovenske vojske. Tokom Drugog svetskog rata bio je četnički komandant Istočne Srbije, pa zatim komandant Krajinskog korpusa Jugoslovenske vojske u otadžbini.

Posle rata važio je za istaknutog četničkog emigranta.

Drugi svetski rat[uredi | uredi kod]

1942.[uredi | uredi kod]

Sredinom 1942. proglašen je za vojvodu krajinskog.

1943.[uredi | uredi kod]

2. januara, general Dragoljub Mihailović šalje Piletiću (pseudonim »Popesku«) depešu preko »Saše« (kapetan Aleksandar Mihajlović; tada se nalazio na čelu Komande Beograd JVuO) sljedeće sadržine:

Obratiti pažnju da se u vaše štabove ne uvuku komunisti koji se imaju kao izrodi i neprijatelji nemilosrdno uništavati. Javljajte se redovno i izveštavajte preko Saše...[1]

U avgustu 1943. zbio se incident u selu Crnajki kada su Nemci spalili nekoliko kuća. Četnički potpukovnik Velimir Piletić i britanski majori Eric Greenwood i Jasper Rootham bili su u neposrednoj blizini. Nemci su bili jačine oko 80 ljudi, a Piletićeve trupe znatno nadmoćnije. Piletić je odbio napad iako mu je britanski major Grinvud tražio da interveniše.[2] Šef britanske misije general Armstrong je na sastanku 17. decembra 1943. molio Dražu Mihailovića da ukoliko se ponove slični slučajevi, četnički komandanti dobiju instrukcije da vrše akciju radi zaštite seljaka.[2]

1944.[uredi | uredi kod]

U razgovoru s načelnikom okruga Klujcki-Kladovo januara 1944. izjavljivao je „da je borba protiv komunizma u datom času najvažnija” i da se neće boriti protiv okupatora:[3]

Piletić je izjavio da ne želi borbu protiv okupatora, već samo protiv onih koji donose štetu narodu, odn. petokolonaša i izdajnika; dodao je i to da će Nijemci jednog dana otići, a oni će ostati da se staraju za red u zemlji.[4]

– Zapisničko saslušanje načelnika okruga Kladovo od 2.2.1944.

Zapovedao je Homoljskim korpusom JVUO tokom masakra u Drugovcu 29. aprila 1944. godine.

U julu 1944. Krajinski korpus pod Piletićevom komandom u selu Trubarevac kod Sokobanje zaklao je četiri, a prebio šest stanovnika.[5]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 10. januara 1943. godine
  2. 2,0 2,1 https://www.znaci.org/00001/4_14_3_45.htm ZAPISNIK SA KONFERENCIJE DRAŽE MIHAILOVIĆA I ŠEFA BRITANSKIH VOJNIH MISIJA OD 17. DECEMBRA 1943. O ANGAŽOVANJU ČETNIKA U BORBAMA PROTIV OKUPATORSKIH TRUPA
  3. NAW, T-501, Roll 255, 001012-3: Izvještaj načelnika okruga Klujcki-Kladovo o razgovoru sa potpukovnikom Piletićem (26. Januar 1944.).
  4. NAW, T-501, Roll 255, snimci 0001016-8, Zapisničko saslušanje načelnika okruga Kladovo od 2.2.1944).
  5. Milan Radanović: Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji (2016), strana 162.

Vidi još[uredi | uredi kod]