Austrijske savezne zemlje

Izvor: Wikipedia
Austrijske savezne zemlje
Bundesländer
Grb austrijskih Bundesländera
Grb austrijskih Bundesländera
 Austrija

Republika Austrija je federalna republika, sastavljena od 9 saveznih zemalja (Bundesländer). [1]Land na njemačkom znači zemlja, ali se može prevesti i kao država ili provincija (pokrajina). [1]

Karakteristike[uredi - уреди]

O austrijskim saveznim zemljama, govori članak 2. Saveznog ustava, on taksativno nabraja svih devet zemalja, definira Austriju kao federalnu državu, određuje ovlasti zemaljskih parlamenata, i razrađuje pravo na slanje delegata u saveznu skuštinu (Bundesrat) na osnovu veličine zemlje. [1]

Austrijske savezne države imaju pravo na vlastite ustave, koji nesmiju biti u koliziji sa saveznim ustavom. Savezni ustavni sud može proglasiti ništavnim sve odredbe pokrajinskih ustava koje su u sukobu sa Saveznom ustavom. [1]

Zakonodavne i izvršne ovlasti koje nisu izričito navedene kao nadležnost Savezne vlade u saveznom ustavu, spadaju u nadležnost saveznih zemalja. Međutim kako ustav najveći dio ovlasti daje saveznoj administraciji, pokrajinskim vladama ostaje da se bave lokalnim sigurnosnim pitanjima, nekretninama u njihovom vlasništvu, vatrogastvom, kulturom, regulacijom lova i ribolova, očuvanjem prirode, zaštitom životinja, sportom i turizmom i propisima koje se odnose na pokrajinsku administraciju. Ustav ovlašćuje savezni parlament da određuje visinu poreza i njegovu raspodjelu između federalne i lokalne administracije. [1]

Jednodomni parlamenti - Landtage su zakonodavna tijela saveznih država, a pokrajinske vlade na čelu sa Landeshauptmannom najviši organi uprave, koje biraju zastupnici pokrajinskih parlamanata. [1]

Po saveznom austrijskom ustavu Beč ima poseban status, jer je istovremeno grad i savezna država, tako da bečka administracija ima dvostruku funkciju. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Devet saveznih austrijskih zemalja su:

Grb Država (Bundesland) Glavni grad (Landeshauptstadt)
Hrvatskosrpski Njemački
Burgenland Wappen.svg Gradišće Burgenland Eisenstadt
Kaernten CoA.svg Koruška Kärnten Klagenfurt
Niederösterreich CoA.svg Donja Austrija Niederösterreich Sankt Pölten
Oberösterreich Wappen.svg Gornja Austrija Oberösterreich Linz
Salzburg Wappen.svg Salzburg Salzburg Salzburg
Steiermark Wappen.svg Štajerska Steiermark Graz
Tirol Wappen.svg Tirol Tirol Innsbruck
Vorarlberg CoA.svg Vorarlberg Vorarlberg Bregenz
Wien 3 Wappen.svg Beč Wien

Veći dio površine saveznih država Gornja Austrija, Donja Austrija, Beč i Gradišće nalazi se dolini Dunava, na lako obradivom zemljištu, zbog tog je to i najgušće naseljeni dio Austrije, od prahistorije. Ostalih pet saveznih zemalja prostiru se po Alpama terenu neprikladnom za poljoprivredu, ali i za razvoj teške industrije, zbog prometne izoliranosti, pa su one i rijetko naseljene. Najgušće naseljena austrijska država je Beč, a Tirol je najnenaseljeniji.

Stanovništvo, glavni gradovi i površina[uredi - уреди]

Na osnovu popisa stanovništva od 1. januara 2011. austrijske savezne zemlje imale su ove podatke; [2]

Država Glavni grad Stanovništvo Površina (km²) G. naseljenosti Gradovi Naselja
1 Beč Beč 1,677,867 415 4,044.3 1 0
2 Donja Austrija Sankt Pölten 1,597,240 19 178 83.3 75 498
3 Gornja Austrija Linz 1,408,165 11 982 117.5 32 412
4 Štajerska Graz 1,205,609 16 392 73.6 34 508
5 Tirol Innsbruck 703,512 12 648 55.6 11 268
6 Koruška Klagenfurt 561,094 9 536 58.8 17 115
7 Salzburg Salzburg 530,576 7 154 74.2 10 109
8 Vorarlberg Bregenz 366,377 2 601 140.8 5 91
9 Gradišće Eisenstadt 281,190 3 965 70.9 13 158

Historija nastanka[uredi - уреди]

Austrijske savezne zemlje (Bundesländer) rezultat su historijskih prilika na tlu Austrije. One su se razvile od marki, grofovija i komitata, koje su se ujedinile u jedinstvenu zemlju za vrijeme austrijskih kneževa. Svaka od tih provincija razvijala je još od srednjeg vijeka - vlastito zakonodavstvo i svoj specifični sistem uprave. [1]

One su od 17. vijeka postepeno gubile uticaj kako je rastao utjecaj carske vlasti, da bi ga za razdoblja apsolutizma potpuno izgubile. Nakon turbulencija koje je Austrijsko Carstvo prolazilo 1848. i donošenja ustava nakon Oktobarske diplome 1860. i Februarskog patenta 1861., osnovane su pokrajine (Landtage), sa ograničenom zakonodavnom vlašću i vlastitom administracijom. Ali je istovremeno uspostavljena i gotovo feudalna administrativna podjela carevine na guvernature i krunske zemlje. Koegzistencija ta dva različita administrativna sistema, nije mogla dugo trajati, nakon nekoliko sukoba, koji su kulminirali 1873. pokrajine više nisu mogle slati delegate u Carevinsko vijeće (Reichsrat). Nakon propasti Austro-Ugarske, Privremena narodna skupština proglasila je osnivanje Austrije kao nezavisne države - 30. oktobra 1918. Nakon pokrajinskih konferencija u Linzu i Salzburgu donešen je ustav -1920., koji je definirao Austriju kao federalnu državu.

Novi autoritativni ustav iz 1934. derogirao je federalnu prirodu austrijske države. Nakon Anschlussa austrijske pokrajine su podijeljene na Gaue Trećeg reicha i stavljene pod izravnu kontrolu ministarstava u Berlinu. Nakon obnavljanja Republike 1945., - vraćene su i pokrajine sa svojim starim ovlastima. [1]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]