Moždani udar

Izvor: Wikipedia
Apoplexia cerebri
ili
Insultus cerebri
 ((lat.))
Klasifikacija prema MKB-10
I61 Intracerebralno krvarenje
I62 Ostala netraumatska intrakranijalna krvarenja
I63 Cerebralni infarkt
I64 Inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt

Moždani udar (moždana kap , cerebrovaskularni inzult , CVI , apopleksija mozga, šlag, šlog) je naglo nastali fokalni neurološki deficit ili katkad globalni gubitak moždanih funkcija uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 24 sata ili vodi k smrti. U pravilu nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom (trombom), koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu. Uz dosad poznate čimbenike rizika ostaje neobjašnjeno 60 % slučajeva moždanog udara, otkriveni su i novi faktori koji povećavaju rizik za moždani udar. Moždani udar je treći uzrok po smrtnosti u zemljama zapadne Europe, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalideteta. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina oboljelih se oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja ali i o općem stanju bolesnika. Sveukupno stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.

Podjela moždanog udara[uredi - уреди]

Ishemijski moždani udar[uredi - уреди]

Ishemijski moždani udar razlikujemo prema mehanizmu nastanka:

Primarno trombotski[uredi - уреди]

Primarno trombotski moždani udar uzrokuje aterosklerotski plak, koji sužuje krvne žile, a nastali tromb može egzulcerirati i uzrokovati emboliju.

Embolijski[uredi - уреди]

Hemodinamski[uredi - уреди]

Hemoragijski moždani udar[uredi - уреди]

To je druga osnovna vrsta moždanog udara. Izazvana je krvarenjem pa se naziva "izljev krvi u mozak" ili cerebralna hemoragija. Do njega dolazi kad prsne moždana aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne krvariti. Nakupljanjem krvi povećava se tlak koji može ubiti tkiva ili uništiti stanice ometajući normalno protjecanje krvi kroz zahvaćena područja. Ova vrsta moždanog udara smrtonosna je u 80% slučajeva.

Hipertenzivna intracelebralna hemoragija (ICH)[uredi - уреди]

Subarahnoidalna hemoragija (SAH)[uredi - уреди]

Najčešće nastaje zbog rupture aneurizme. Ima nagli početak s jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, fotofobijom, poremećajem svijesti. Često mu prethode simptomi i znaci zbog malih krvarenja ili rasta same aneurizme.

Arteriovenske malformacije[uredi - уреди]

Moždani udar izazvan krvarenjem iz arteriovenskih malformacija, urođenog spleta previše izraslih krvnih žila mozga.

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)[uredi - уреди]

Simptomi i znakovi moždanog udara[uredi - уреди]

  • Nagli gubitak vida, snage, koordinacije, osjeta, govora ili sposobnosti da se razumije govor; s vremenom se ovi simptomi mogu pogoršavati.
  • Oštećenja vezana za jednu stranu tijela, kao što je neosjetljivost na jednoj strani lica ili sljepoća jednog oka.
  • Nagli gubitak ravnoteže, može biti praćen povraćanjem, mučninom, štucanjem ili otežanim gutanjem

nagla i jaka glavobolja koju prati brzi gubitak svijesti ukazuje na moždani udar izazvan krvarenjem.

Dijagnostički postupci[uredi - уреди]

Kad pacijent pokazuje simptome slične onim moždanog udara, neurolog ih mora potvrditi te odrediti vrstu i mjesto moždanog udara te razmjere oštećenja. Pacijent se pregleda, utvrdi se povijest bolesti. Uobičajeni pregled obuhvaća pregled krvnih žila očiju, slušanje neobičnih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata, mjerenje krvnog tlaka i pulsa te testiranje snage, osjeta i neuroloških refleksa. Najvažniji dijagnostički postupci su CT ili MR.


Star of life.svg Nedovršeni članak Moždani udar koji govori o medicini je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]