Glavobolja

Izvor: Wikipedia
Caduceus.svg
Glavobolja

Cephalea, Cephalgia

ICD-10:


Glavobolja je akutan ili hroničan bol u glavi koja je ujedno i najčešća tegoba koja pogađa ljudsku rasu. Najčešće se javlja u dobi između 25 - 35 god. Kao i u drugim dijelovima tijela bol daju one strukture koje imaju senzitivne bolne završetke.

Klasifikacija[uredi - уреди]

Prva zabilježena klasifikacija glavobolja koja nalikuje modernim, jeste ona koju je objavio Thomas Willis, u De Cephalagia, 1672. 1787. Christian Baur generalno razdvaja glavobolje na idiopatske (primarne) i simptomatske (sekundarne) i pritom definira 84 kategorije. Danas su glavobolje uglavnom klasificirane od strane Međunarodnog udruženja za glavobolje (International Headache Society) i to pod imenom International Classification of Headache Disorders (ICHD). Klasifikacija je prihvaćena od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Postoje i druge kvalifikacije, međutim ICHD se smatra najprihvaćenijom. Prvo izdanje ICHD-a je bilo 1988. godine, a drugo (ICHD-2) 2004.

ICHD-2[uredi - уреди]

Klasifikacija dijeli glavobolje u 14 grupa, od čega su prve četiri grupe primarne glavobolje, grupe od 5-12 sekundarne, dok su neuralgije kranijalnih živaca, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje u zadnje dvije grupe:

  • Primarne glavobolje:
    • 1. Migrena
    • 2. Tenzijska glavobolja
    • 3. Glavobolja u nakupinama (Cluster glavobolja)
    • 4. Ostale primarne glavobolje:
      • Hemicrania continua
      • Koitalna cefalalgija, engl. New daily persistent headache (NDPH)
  • Sekundarne glavobolje:
    • 5. Glavobolje povezane sa ozljedom glave i/ili vrata
    • 6. Glavobolje povezane sa poremećajim krvnih žila glave ili vrata:
      • Intracerebralno krvarenje
      • Subarahnoidalno krvarenje
      • Arteritis orijaških stanica
    • 7. Glavobolja u vezi s nevaskularnim intrakranijskim poremećajima:
      • Idiopatska intrakranijalna hipertenzija
      • Glavobolja nakon punkcije dure
      • Iktalna glavobolja
    • 8. Glavobolja uzrokovana tvarima ili prekidom njihova uzimanja:
    • 9. Glavobolja uzrokovana općim infekcijama:
    • 10. Glavobolje povezane sa poremećajim homeostaze
    • 11. Glavobolja ili bol lica uzrokovana poremećajima kranija, vrata, uha, nosa, sinusa ili ostalih struktura lica i kranija
    • 12. Glavobolja povezana sa psihijatrijskim poremećajima
  • Neuralgije i ostale glavobolje:
    • 13. Kranijalne neuraligije, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje
    • 14. Ostale glavobolje, kranijalne neuralgije, centralna ili primarna bol lica

Simptomi[uredi - уреди]

Glavobolju karakteriše bol u glavi (i/ili vratu), hroničana ili akutna. Glavobolja udružena sa određenim simptomima može iziskivati hitan medicinski tretman, naročito iznenadna, snažna glavobolja, glavobolja udruzena sa općim pogoršanjem zdravstvenog stanja, konvulzijom ili gubitkom svijesti.

Patofiziologija[uredi - уреди]

Sam mozak nije osjetljiv na bol. Međutim, nekoliko područja u glavi i vratu jesu, pa preko njih mi osjećamo glavobolju. Na glavi imamo više struktura koje reaguju bolom, a to su:

  • Ekstrakranijalne strukture kao:
    • koža
    • potkožno tkivo
    • mišići
    • tetive
    • arterije
    • nervi
    • zubi
    • srednje uho
    • površina usana
    • nosne šupljine
  • Intrakranijalne strukture su:
    • sinusi
    • velike arterije mozga
    • senzibilni nervi

Dijagnoza[uredi - уреди]

Dok su, statistički, glavobolje najčešće primarne (same po sebi bezopasne), neki specifični sekundarni sindromi mogu zahtijevati poseban tretman ili mogu upozoravati na neke mnogo ozbiljnije poremećaje. Pravljenje razlike između primarne i sekundarne glavobolje (u dijagnozi) može biti teško.

Tretman[uredi - уреди]

Problem glavobolje je kompleksan, zahtijeva maksimalno organizovanje ljekara, usku saradnju pacijenta sa ljekarima uz korištenje niza pretraga i konsultacije više specijalista.

Akutne[uredi - уреди]

Ne zahtijevaju sve glavobolje medicinski tretman. Najčešće je pojedninačne akutne glavobolje mogu liječiti analgeticima.

Hronične[uredi - уреди]

Kod često ponavljajućih glavobolja koje "nisu objašnjive" od velike koristi je vođenje "dnevnika glavobolja", gdje se objašnjava tip glavobolje, propratni simptomi, gjde se navodi i kako različiti faktori utiču na glavobolju. Vođenje ovakvog dnevnika može dosta pomoći u otkrivanju uzroka hronične glavobolje.

Ustanovljeno je i da akupunktura može pomoći kod hroničnih glavobolja, kako kod tenzijskih, tako i kod migrena.

Epidemiologija[uredi - уреди]

Smatra se da oko 90% ljudi pati od glavobolja bilo kog tipa.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]