Italijanska uprava Kvarnera

Izvor: Wikipedia
Reggenza Italiana del Carnaror
Italijanska uprava Kvarnera
nepriznata država
Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
1919 – 1920 Flag of the Free State of Fiume.svg

Zastava Carnaro

Zastava

Glavni grad Fiume
Jezik/ci italijanski
Vlast republika
Duce Gabriele D'Annunzio
Zakonodavno tijelo Arengo del Carnaro
 - Gornji dom Consiglio degli Ottimi
 - Donji dom Consiglio dei Provvisori
Historijska era međuratni period
 - Coup d'etat 12. septembar, 1919
 - Ustav 8.9. 1920.
 - Rapallski ugovor 12.11. 1920.
 - Okupacija 30. decembar, 1920

Talijanska uprava za Kvarner (talijanski: Reggenza Italiana del Carnaro) bila je država koju je Gabriele D'Annunzio proglasio u Rijeci 8. rujna 1920. godine. Ova samoproglašena država nikad nije dobila međunarodno priznanje i u prosincu ju je zamijenila Slobodna Država Rijeka.

Povijest[uredi - уреди]

Zbog odluke o mogućoj predaji Rijeke na Pariškoj mirovnoj konferenciji D'Annunzijevi crnokošuljaši 12. rujna 1919. zauzimaju grad i prisiljavaju američke, britanske i francuske okupacijske snage na povlačenje. Iako su D'Annunzijeve pristaše smatrale da će Italija pripojiti Rijeku, to se nije dogodilo. Italija je umjesto toga započela blokadu Rijeke zahtjevajući od pobunjenika predaju.

Nakon toga je D'Annunzio proglasio Talijansku upravu za Kvarner s ustavom koji je sadržavao mnoge elemente kasnijeg talijanskog fašizma i u kojem je on dobio titulu vođe (duce). Budući da D'Annunzio nije priznavao Rapalski ugovor, najavio je rat Italiji. Na kraju je predao grad u prosincu 1920. nakon bombardiranja talijanske mornarice ('Krvavi Božić').

Ustav[uredi - уреди]

D'Annunzio na poštanskoj marki Rijeke, 1920. godine

Ustav Talijanske uprave za Kvarner (Carta del Carnaro) bio je spoj anarhističkih, protofašističkih i demokratskih republikanskih ideja. D'Annunzija se često smatra prethodnikom ideala i metoda talijanskog fašizma. Ovaj ustav je D'Annunzio napisao zajedno sa sindikalistom Alcesteom De Ambrisom koji je napravio politički i pravni okvir ovog dokumenta, dok ga je D'Annunzio pjesnički uljepšao. De Ambris je bio na čelu skupine pobunjenih talijanskih mornara koji su ustupili svoj brod D'Annunziju. Ustavom je osnovana korporativistička država s devet udruženja koji su predstavljali razne gospodarske sektore s obveznim članstvom. U desetom takvom udruženju kojeg je smislio D'Annunzio bili bi superiorniji pojedinci.

Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma (Consiglio degli Ottimi i Consiglio dei Provvisori), čije bi zajedničke sjednice (Arengo del Carnaro) odlučivale o stranim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde. Ustavom je kao glavnom načelu države određena "glazba".

Poveznice[uredi - уреди]