Volgograd

Izvor: Wikipedia
Volgograd
Волгоград
Kolaž slika iz grada
Kolaž slika iz grada
Zastava Volgograda
Zastava
Grb Volgograda
Grb
Koordinate: 48°42′N 44°31′E / 48.7, 44.517
Država  Rusija
Federalni subjekt Flag of Volgograd Oblast.svg Volgogradska oblast
Osnivanje 1589. (kao Caricin)
Status grada 1780.
Površina
 - Ukupna 881,55 km²
Najveća visina 156 m
Najmanja visina -12 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 1 021 215 [1]
 - Gustoća 1156 stan./km²
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj 400001-400138
Pozivni broj +7 8442
Registarske tablice 34
Prijašnji nazivi Caricin (do 1925.)
Staljingrad (do 1961.)
Službena stranica volgadmin.ru
Karta
Volgograd na karti Rusija
Volgograd
Volgograd
Položaj Volgograda u Rusiji

Volgograd (ruski Волгогра́д) nekadašnji Caričin (Цари́цын od 1589. do 1925.) pa Stalingrad (Сталингра́д od 1925. do 1961.[2]) je važni industrijski i administrativni centar Volgogradske oblasti u Rusiji od 1 021 215 stanovnika (popisa iz 2010.). [1]

Grad i danas mnogi zovu Stalingrad jer je pod tim imenom postao slavan, zbog Staljingradske bitke u Drugom svjetskom ratu. [2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Volgograd leži na zapadnoj obali rijeke Volge, pored ušća rijeke Carice, udaljen oko 900 km južno od Moskve. Sa svojih 881,55 km² je površinom jedan od najvećih gradova svijeta, sjeverni kraj grada udaljen je od južnog punih 80 km. [3]

Historija[uredi - уреди]

Grafika stare utvrde Caricin
Željeznička stanica

Grad je osnovan 1589. kao utvrda - Caričin na strateški važnom mjestu, da štiti nesigurne granice tek osvojenih teritorija na jugu carstva. [2]Ubrzo nakon toga razvio se u važno trgovačko središte tog kraja. Dvaput su ga zauzeli kozački pobunjenici, 1670. za buna Stjenke Razina, i 1774. za Jemeljana Pugačova.

Za ruskog građanskog rata Josif Staljin organizirao je uspješnu odbranu grada protiv nadirajućih Bjelogardejaca sa juga. Zbog tog je grad kasnije nosio njegovo ime. [2]

Grad je svjetsku slavu stekao u Drugom svjetskom ratu kad se od augusta 1942. do februara 1943. tu odigrala jedna od presudnih bitaka rata - Staljingradska bitka u kojoj je zaustavljeno napredovanje snaga Wehrmachta, a nakon uspješnog protunapada Crvene armije uništena grupa armija]] snage 300 000 vojnika. [2]Zbog toga je dobio status grada heroja SSSR-a.

Privreda i edukacija[uredi - уреди]

Današnji Volgograd važan industrijski centar, sa velikom čeličanom (Волгоградский металлургический завод «Красный Октябрь») i aluminijskim kombinatom (Волгоградский алюминиевый завод). Razvijena je i strojarska (traktori, autobusi), drvna, građevinska, petrokemijska i prehrambena industrija. Velika rafinerija podignuta je 1957. [2]

U neposrednoj blizini grada prokopan je 1952., plovni kanal Volga – Don. [2]A u razdoblju 1950. - 1961. podignuta giganska hidroelektrana na Volgi [2]- Волжская ГЭС, koja je i danas najveća u Evropi.

Grad ima univerzitet od 1980. (Волгоградский государственный университет) [2]sa studijima prava, fizike, ekonomije, filozofije, matematike i informatike.

Sport[uredi - уреди]

U gradu djeluju dva drugoligaška nogometna kluba, FC Volgograd i Rotor Volgograd. Iz Volgograda su ponikli brojni slavni ruski sportaši kao tenisač Nikolaj Davidenko, skakačica s motkom Jelena Isinbajeva, klizač Evgenij Plušenko, skakačica u vis Jelena Slesarjenko, skakačica u dalj Tatjana Lebedjeva, plivač Denis Pankratov i drugi.

Reference[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]