Volgograd
|
Волгоград |
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Koordinate: | |||
| Država |  Rusija |
||
| Federalni subjekt |  Volgogradska oblast |
||
| Osnivanje | 1589. (kao Caricin) | ||
| Status grada | 1780. | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 881,55 km² | ||
| Najveća visina | 156 m | ||
| Najmanja visina | -12 m | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 1 021 215 [1] | ||
| - Gustoća | 1156 stan./km² | ||
| Vremenska zona | Moskovsko vrijeme (UTC+3) | ||
| - Ljeto (DST) | Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4) | ||
| Poštanski broj | 400001-400138 | ||
| Pozivni broj | +7 8442 | ||
| Registarske tablice | 34 | ||
| Prijašnji nazivi | Caricin (do 1925.) Staljingrad (do 1961.) |
||
| Službena stranica volgadmin.ru | |||
| Karta | |||
 Volgograd
Položaj Volgograda u Rusiji
|
|||
Volgograd (ruski Волгогра́д) nekadašnji Caričin (Цари́цын od 1589. do 1925.) pa Stalingrad (Сталингра́д od 1925. do 1961.[2]) je važni industrijski i administrativni centar Volgogradske oblasti u Rusiji od 1 021 215 stanovnika (popisa iz 2010.). [1]
Grad i danas mnogi zovu Stalingrad jer je pod tim imenom postao slavan, zbog Staljingradske bitke u Drugom svjetskom ratu. [2]
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Volgograd leži na zapadnoj obali rijeke Volge, pored ušća rijeke Carice, udaljen oko 900 km južno od Moskve. Sa svojih 881,55 km² je površinom jedan od najvećih gradova svijeta, sjeverni kraj grada udaljen je od južnog punih 80 km. [3]
Historija [uredi - уреди]
Grad je osnovan 1589. kao utvrda - Caričin na strateški važnom mjestu, da štiti nesigurne granice tek osvojenih teritorija na jugu carstva. [2]Ubrzo nakon toga razvio se u važno trgovačko središte tog kraja. Dvaput su ga zauzeli kozački pobunjenici, 1670. za buna Stjenke Razina, i 1774. za Jemeljana Pugačova.
Za ruskog građanskog rata Josif Staljin organizirao je uspješnu odbranu grada protiv nadirajućih Bjelogardejaca sa juga. Zbog tog je grad kasnije nosio njegovo ime. [2]
Grad je svjetsku slavu stekao u Drugom svjetskom ratu kad se od augusta 1942. do februara 1943. tu odigrala jedna od presudnih bitaka rata - Staljingradska bitka u kojoj je zaustavljeno napredovanje snaga Wehrmachta, a nakon uspješnog protunapada Crvene armije uništena grupa armija]] snage 300 000 vojnika. [2]Zbog toga je dobio status grada heroja SSSR-a.
Privreda i edukacija [uredi - уреди]
Današnji Volgograd važan industrijski centar, sa velikom čeličanom (Волгоградский металлургический завод «Красный Октябрь») i aluminijskim kombinatom (Волгоградский алюминиевый завод). Razvijena je i strojarska (traktori, autobusi), drvna, građevinska, petrokemijska i prehrambena industrija. Velika rafinerija podignuta je 1957. [2]
U neposrednoj blizini grada prokopan je 1952., plovni kanal Volga - Don. [2]A u razdoblju 1950. - 1961. podignuta giganska hidroelektrana na Volgi [2]- Волжская ГЭС, koja je i danas najveća u Evropi.
Grad ima univerzitet od 1980. (Волгоградский государственный университет) [2]sa studijima prava, fizike, ekonomije, filozofije, matematike i informatike.
Sport [uredi - уреди]
U gradu djeluju dva drugoligaška nogometna kluba, FC Volgograd i Rotor Volgograd. Iz Volgograda su ponikli brojni slavni ruski sportaši kao tenisač Nikolaj Davidenko, skakačica s motkom Jelena Isinbajeva, klizač Evgenij Plušenko, skakačica u vis Jelena Slesarjenko, skakačica u dalj Tatjana Lebedjeva, plivač Denis Pankratov i drugi.
Reference [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 "Russia: Volgograd / Волгоградская область" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/php/russia-volgograd.php. pristupljeno na 2. 9. 2012.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 "Volgograd" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/632262/Volgograd. pristupljeno na 2. 09. 2012.
- ↑ "В Волгограде строится самый длинный мост Европы" (ruski). geo.1september.ru. http://geo.1september.ru/2006/10/1.htm. pristupljeno na 2. 09. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Volgograd na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)
- Službene stranice grada (ruski)
|
|||||||
