Sinn Féin

Izvor: Wikipedia

Sinn Féin [šín fién] (irski za mi) je naziv za nekoliko irskih nacionalističkih pokreta. Korijeni mu se nalaze u irskom kulturnom preporodu s kraja 19. vijeku i porastu nezadovoljstva pokretom za ustavnu samoupravu Irske u okviru Britanskog Imperija. Godin 1900. ga je osnovao Arthur Griffith, poznat po tome što je 1899. godine osnovao nacionalistički list The United Irishman, u kome je zagovarao nacionalno samoopredijeljenje. Pokret ispočetka nije bio eksplicitno politički, niti je zagovarao nasilje. Metode borbe su se sastojale od pasivnog otpora prema svemu što se smatralo engleskim te pokušaj ponovnog uvođenja irskog jezika u svakondevni govor Iraca.

Godine 1905. Sinn Féin se organizirao kao politički pokret, ali je bio slab sve do početka prvog svjetskog rata. Okrutno britansko gušenje Uskršnjeg ustanka godine 1916. stimulirao je njegov rast. Godine 1917. mnogi od njegovih vođa, pušteni iz internacije, su se ponovno organizirali pod rukovođenjem Eamona De Valere. Na izborima godine 1918. Sinn Féin se kandidirao za svako irsko mjesto u Britanskom Parlamentu i osvojio njih 73. Međutim, kako bi protestirali protiv britanske vlasti nad Irskom, izabrani predstavnici su odbili otići u Westminster. Umjesto toga su sazvali irsku skupštinu u Dublinu, zvanu Dáil Éireann, a ona je proglasila nezavisnost Irske. Ubrzo nakon toga je došlo do anglo-irskog rata, gdje su britanske vlasti pokušale suzbiti teroriste pod vodstvom Micheala Collinsa, i to korištenjem protu-terrora uključujući i paravojne formacije kao što su Black and Tans. Okrutne represalije su stanovništvo stavile na stranu Sinn Féina.

Godine 1921. je rat završen pregovorima kojima su za rezultat imali podjelu Irske na britanski Ulster i Slobodnu državu Irsku. Podjeli se protivilo militatno krilo Sinn Féina na čelu s De Valerom, pa je došlo do građanskog rata među samim irskim nacionalnostima. S vremenom se većina Iraca priključila vladi, a sam Sinn Féin je počeo slabiti, pogotovo kada ga je De Valera napustio i godine 1927. ušao u Dáil.

Godine 1938. se nekoliko pokreta na tradiciji Sinn Feina spojilo s Irskom republikanskom armijom (IRA), te tako postalo političko krilo pokreta koji se zalagao za ujedinjenje Irske silom. Godine 1969. se Sinn Fein, kao i IRA, podijelio na službeno i privremeno krilo. Marksistički orijentiran Sinn Féin je s vremenom postao Radnička stranka, dok je pruvremeno krilo nastavilo podržavati IRA-in projekt ujedinjenja kroz terorističke akcije. Gerry Adams je došao na čelo Sinn Feina 1983. Godine 1986. Sinn Féin je prekinuo bojkot irskog parlamenta, a njegovi članovi tamo došli prvi put nakon 1922.

Krajem 1994. su se IRA i protestantske milicije dogovorile o prekidu vatre i početku procesa koji je za cilj imao mirno rješenje sukoba u Sjevernoj Irskoj. Međutim, proces je privremeno prekinut prekidom primirja od strane IRA-e 1996. Zbog toga je Sinn Fein privremeno bio isključen s pregovora koji su počeli u junu 1996. Nakon obnovljenog prekida vatre u julu 1997. godine, Sinn Fein je od septembra iste godine počeo sudjelovati u pregovorima.

Godine 1998. je postignut sporazum o političkom preuređenju Sjeverne Irske kojim bi se omogućilo protestantima i katolicima da zajedno vladaju preko demokratske izabrane skupštine. Članovi Sinn Féina su bili izabrani i sudjelovali u skupštini, ali su umjereni protestanski vođe inzistirali da se IRA razoruža (što je započeto u oktobru 2001. godine) kao uvjet da Sinn Féin dugoročno sudjeluje u vladi.

Godine 2002. su članovi stranke uhapšeni pod optužbom za špijunažu, što je protestante natjeralo da zatraže izbacivanje Sinn Féina iz vlade, a sjevernoirska autonmomija je suspendirana. Na izborima u novembru 2003. Sinn Féin je postao najveća nacionalistička stranka u skupštini, a samouprava nije obnovljena. Godine 2005. vodeći članovi stranke su optuženi da su sudjelovali u oružanim pljačkama u svrhu financiranja IRA-e. Krajem 2005. su optužbe za špijunažu odbačene. Na izborima u martu 2007. Sinn Féin je ostala najjača katolička stranka, a kasnije je Ian Paisley, vođa ulsterskih unionista, pristao s njima dijeliti vlast.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]

Sinn Féin[uredi - уреди]

Ostali linkovi[uredi - уреди]