Berlinski zid
Berlinski zid (nemački: Berliner Mauer) je dugačka barijera koja je razdvajala Zapadni Berlin od Istočnog. Njegova namena je bila da prelaz između Zapadnog i Istočnog berlina načini restriktivnijim. Sagrađen je 1961, a utvrđen godinu dana kasnije. 9. novembra 1989, otvoren je za slobodan protok ljudi, a ubrzo potom je skoro potpuno srušen.
Sadržaj/Садржај |
Šta je prethodilo izgradnji? [uredi - уреди]
Posle Drugog svetskog rata, Berlin, kao i ostatak Nemačke, je podeljen u četiri sektora i bio je opkoljen sa svih strana sovjetskim sektorom. Sovjetski Savez, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska su kontrolisali svaki svoj deo Berlina. Sovjetski sektor je bio daleko najveći.
1948, Berlinska blokada je prethodila stvaranju Berlinskog vazdušnog lifta.
1949, tri sektora, kontrolisana od strane Amerike, Britanije i Francuske (Zapadni Berlin), iako zvanično i dalje pod suverenitetom Saveznika, postala su deo Zapadne Nemačke, potpuno okružen Istočnom Nemačkom.
U početku, građanima Berlina je bilo dozoljeno da se slobodno kreću između sektora. Isto tako, kao što je Hladni rat napredovao, tako je slobodan protok bio sve restriktivniji. Granica između Istočne i Zapadne Nemačke je bila zatvorena 1952, ali je jedino u Berlinu bila otvorena. Oko dva i po miliona Istočnih Nemaca je prešlo na Zapad između 1949. i 1952. godine.
Veliki broj profesionalnih radnika iz svih oblasti su već prelazili na Zapad (na primer, cela matematička katedra Univerziteta u Lajpcigu je prešla).
Izgradnja zida [uredi - уреди]
Sovjeti su odlucili da izgrade zid ne bi li sprecili prelazak nemaca u zapadni deo grada
Kako je zid funkcionisao? [uredi - уреди]
Zid je sluzio da ljudi iz istocnog Berlina, ne bi mogli da predju u bolju polovinu grada, Zapadni Berlin.U istočnom dijelu Berlina zid je smatran antifašističkim bedemom.
Zid tokom godina [uredi - уреди]
Rušenje zida [uredi - уреди]
Zid je srušen 9. novembra 1989. godine nakon što su vlasti DDR objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana u SR Njemačku. Rušenje zida omogućilo je popuštanje komunističkog režima imperijalističkim težnjama zapada poznatije kao perestrojka i glasnost.Kompletan niz događaja pokrenut je od strane kvinsliškog režima SSSR.Kapitalističke horde predvođene Gorbačovom za samo šest godina vladavine uspjele su oštricu komunističkog totalitarizma da okrenu prema vlastitoj zemlji koja se raspala nedugo nakon ovih događaja.Mnogobrojni komunisti nisu uspjeli u pokušajima da smijene Gorbačova zbog totalitarne prirode njegove funkcije, i reformsko rušenje komunizma nastavljeno je u svim zemljama kojima je dominirao veliki brat. Vrhunac ovog procesa dogodio se burne jeseni 1989. kada su pale sve komunističke vlade u istočnoj Evropi.
Slavlje [uredi - уреди]
Videti takođe [uredi - уреди]
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Berlinski zid - fotografije
- www.wall-berlin.org
- Personal Account of the Fall of the Berlin Wall
- Retracing the Berlin Wall
- Bernauer Straße memorijalna internet prezentacija
- Berlin Photos 1989-1999
- Information on the East German border system (in German)
- Berlin Wall photos and stories 1989
- Photographs of time of the Fall as well as updates on the current situation in Germany
- www.dewitt.photographer.org.uk, images of the Berlin wall
- Berlin Wall Online, Chronicle of the Berlin Wall history includes an archive of photographs and texts
- Photos of the Berlin Wall by Igor Schestkow, 2004