Slobodna Dalmacija
| |
| Tip | dnevne novine |
| Format | berliner |
| Vlasnik | EPH, Europapress holding |
| Izdavač | SLOBODNA DALMACIJA d.d. |
| Glavni urednik | Ivo Bonković |
| Izvršni urednik | Damir Dukić |
| Utemeljen | 17. lipnja 1943. |
| Jezik | hrvatski |
| Sjedište | Hrvatske mornarice 4 Split, Hrvatska |
| Naklada | 35.039 [1] |
| ISSN | 0350-4662 |
| OCLC | 8546528 |
| Službeno mrežno mjesto | |
Slobodna Dalmacija su hrvatske dnevne novine koje izlaze u Splitu, a koje izdaje Europapress holding.
Povijest[uredi | uredi kod]
List su za vrijeme drugog svjetskog rata osnovali partizani, a prvi broj je odštampan 17. juna 1943. u pojati na Mosoru, u blizini Splita, koji je tada bio pod italijanskom okupacijom. Nakon toga se tisakoaBrštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a kada su jedinice NOVJ 26. listopada 1944. zauzele Split, stalno izlazi u Splitu.
Ostala izdanja[uredi | uredi kod]
Nedjeljna Dalmacija[uredi | uredi kod]
Nedjeljna Dalmacija je hrvatski tjednik koji je tiskan u razdoblju 1971.-2002. kao nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije. U okviru tog tjednika ponikao je i kasniji Feral Tribune.
Feral Tribune[uredi | uredi kod]
Feral Tribune je bio hrvatski satirički tjednik koji je izlazio kao podlistak nedjeljnog izdanja Slobodne Dalmacije, a kasnije kao samostalan tjednik do prestanka tiskanja 2008. godine.
Isticao se provokativnim naslovnicama i izrazito kritičnim pristupom. Parafraziranje i fotomontaže prepoznatljive su osobine ovog tjednika.
Mali Oglasnik SD[uredi | uredi kod]
Mali Oglasnik je tjedni oglasnik u izdanju Slobodne Dalmacije.
Slobodna BiH[uredi | uredi kod]
Slobodna BiH je bio hrvatski dnevni list iz BiH, kojeg je izdavala novinska kuća Slobodna Dalmacija.
Internet izdanje[uredi | uredi kod]
Internet izdanje objavljeno je prvi put 3. lipnja 1999. godine.
Glavni urednici[uredi | uredi kod]
- Šerif Šehović (1943.-1944.)
- Neven Šegvić (1944.-1945.)
- Petar Šegvić (1945.-1946.)
- Antun Maštrović (1946.-1947.)
- Božidar Novak (1947.-1949.)
- Branko Karadžole (1949.)
- Vladimir Pilepić (1949.-1951.)
- Igor Radinović (1951.)
- Mirko Peršen (1951.-1953.)
- Nikola Disopra (1955.-1957.)
- Sibe Kvesić (1957.-1965.)
- Hrvoje Baričić (1965.-1973.)
- Marin Kuzmić (1973.-1978.)
- Miro Jajčanin
- Mirko Prelas
- Joško Franceschi (1982.-1983.)
- Joško Kulušić (1983.-1993.)
- Dino Mikulandra (1993.-1994.)
- Josip Jović ( 1994.-1996.)
- Krunoslav Kljaković (1996.- 1997.)
- Miroslav Ivić (1997.-1998.)
- Olga Ramljak (1998.-2000.)
- Josip Jović (2000.-2001.)
- Dražen Gudić (2001.-2005.)
- Mladen Pleše (2005.-2008.)
- Zoran Krželj (2008.-2010.)
- Krunoslav Kljaković (2010.- 2014. )
- Ivo Bonković (2014. -)
Izvori[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Mirković Vojko, Šezdest godina dnevnika "Slobodna Dalmacija", u Slobodna Dalmacija, Split, 2003.
