Vareš

Izvor: Wikipedia
Vareš
90px
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Zeničko-dobojski
Sjedište Vareš
Načelnik Hamdo Fatoć
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

22114
?/km²

Vareš je grad i općina u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH.

Geografija[uredi - уреди]

Vareš je bosanskohercegovački brdski gradić s nadmorskom visinom od 829 metara koji se smjestio u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vareš imala je 22.114 stanovnika, raspoređenih u 85 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 8.982 (40,61%)
Muslimani 6.721 (30,39%)
Srbi 3.630 (16,41%)
Jugoslaveni 2.049 (9,26%)
ostali 732 (3,33%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 23.523
Hrvati 11.134 (47,33%)
Muslimani 6.631 (28,18%)
Srbi 5.166 (21,96%)
Jugoslaveni 307 (1,30%)
ostali 285 (1,23%)

Naseljena mjesta su:

Bijelo Borje, Blaža, Borovica Donja, Borovica Gornja, Borovičke Njive, Brda, Brezik, Brgule, Budoželje, Čamovine, Ćeće, Dabravine, Daštansko, Debela Međa, Diknjići, Dragovići, Draževići, Duboštica, Hodžići, Ivančevo, Javornik, Kadarići, Karići, Kokoščići, Kolovići, Kopališta, Kopijari, Krčevine, Kunosići, Letevci, Ligatići, Luke, Ljepovići, Mijakovići, Mir, Mižnovići, Mlakve, Naseoci, Neprivaj, Oćevija, Okruglica, Orah, Osoje, Osredak, Ostrlja, Pajtov Han, Pajtovići, Planinica, Pobilje, Podjavor, Pogar, Položac, Poljanice, Pomenići, Pržići, Pržići Kolonija, Radonjići, Radoševići, Ravne, Rokoč, Samari, Semizova Ponikva, Seoci, Sjenokos, Slavin, Sršljenci, Strica, Striježevo, Stupni Do, Šikulje, Tisovci, Toljenak, Tribija, Vareš, Vareš Majdan, Vijaka Donja, Vijaka Gornja, Višnjići, Zabrezje, Zaruđe, Zubeta, Zvijezda, Žalja i Žižci.

Uprava[uredi - уреди]

Historija[uredi - уреди]

Golemo rudno bogatstvo se krije ispod površine vareških brda, pa postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja.

Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu, Vareš doživljava preporod u gospodarskom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. Bilo je u Varešu i Muslimana-Bošnjaka i pravoslavaca, ali su uvijek bili dominantni Hrvati, katolici. U Varešu je najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga stoljeća dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i hrvatskim jezikom.

Za vrijeme prvih demokratskih izbora u BiH, godine 1990., Vareš je postao poznat kao jedna od rijetkih općina gdje na izborima nisu pobijedile nacionalne stranke. Umjesto njih je pobijedila građanska opcija oličena u tadašnjim komunistima i reformskoj stranci Ante Markovića. Ta vlast, je međutim, srušena izbijanjem rata u BiH 1992., kada je zamjenjuje administracija kojom dominiraju hrvatski nacionalisti i HVO. Nakon izbijanja sukoba Armije BiH i HVO godine 1993., na području Vareša se odvijaju borbe u kojima je HVO poražen, a lokalno hrvatsko stanovništvo nakon toga izbjeglo.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drva 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd. Samo ti podatci govore o snazi vareškog gospodarstva i broju zaposlenih.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Datoteka:Vareškarta.jpg
Turistička karta općine Vareš

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

 Bosna i Hercegovina