Vitez (grad)

Izvor: Wikipedia
Vitez
Coat of Arms of Vitez.svg
Vitez Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Srednjobosanski
Sjedište Vitez
Načelnik Advan Akeljić

površina = ?

Površina {{{površina}}} km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

27.859 (1991.)
?/km²

Vitez je grad i općina u srednjoj Bosni, u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu Federacije BiH.

Geografija[uredi - уреди]

Općina Vitez je prostor koji se proteže u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390-480 m nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od Sarajeva 80 km, a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 metara nadmorske visine.

Klima[uredi - уреди]

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu iz 1991. godine ovdje je živjelo 27.728 stanovnika, od čega 12.679 Hrvata, 11.471 Bošnjak, 1.502 Srbina, 1.362 Jugoslavena, te 714 ostalih. Danas u Vitezu živi znatno više Hrvata nego prije rata. Oni su uglavnom doselili iz susjednih opština.

Uprava[uredi - уреди]

POVIJEST[uredi - уреди]

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. No, susret s povješću viteškog kraja započeo je davno već u mlađem kamenom dobu (neolitu). Prva naselja iz ovog perioda pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru.

U velikoj seobi naroda od 4.-7- stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i Slaveni, no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana Mateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u bosanskom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeskoj, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12.3. 1380. godine kralj Tvrtko I. daruje knezu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašva: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

Godine 1463. srednjovjekovna bosanska država pala je pod tursku vlast. Gine i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, te započinje prihvaćanje islama jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac Evlija Čelebija tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom 17. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rakao da ima 18 kuća. Početkom 19. stoljeća Ivan Franjo Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

Godine 1878. Vitez je, kao i ostatak BiH, potpao pod vlast Austro-Ugarske. Godine 1918. postaje dijelom Kraljevine SHS.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, nakon napada sila Osovine na Jugoslaviju, Vitez je 1941. godine potpao pod vlast NDH. Vitez su 18.6. 1943. nakratko zauzele partizanske snage, da bi nakon žestokih borbi konačno stavile pod svoj nadzor 20.10. 1944.

U socijalističkoj Jugoslaviji je područje Viteza počelo prosperirati kada je Titova vlada, bojeći se invazije Istočnog bloka nakon raskida sa Staljinom, donijela odluku da se u unutrašnjosti BiH sagrade strateški važna industrijska postrojenja. Za Vitez je određeno da se u njemu sagradi tvornica eksploziva, što je započeto 1950. godine. To je predstavljalo početak razvoja kemijske industrije u Vitezu.

Na početku rata u BiH, Vitez je, zbog beznačajnog postotka srpske manjine i relativne udaljenosti od linije fronte, bio pošteđen razaranja. Međutim, s vremenom su počele napetosti između hrvatske i bošnjačke etničke zajednice, a posebno su se intenzivirale zbog neriješenog pitanja hoće li strateški važnim tvornicama i skladištima eksploziva i ratne opreme raspolagati Armija BiH ili HVO. Početkom 1993. su te napetosti eskalirale u krvavi oružani sukob, pri čemu su počinjeni velki zločini nad civilnim stanovništvom, od kojih je najpoznatiji masakr u Ahmićima te pokoljem u Križančevom selu. Taj se sukob formalno završen Washingtonskim sporazumom 1994. kojim je Vitez postao dijelom Srednjobosanskog kantona u Federaciji BiH.

Ekonomija[uredi - уреди]

Nakon Drugog svetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 i pilanu kapaciteta do 50.000 m3 drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim privredni eksplozivi i štapin, a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl. Ovo poduzeće danas egzistira jedinstveno i pod nazivom Poslovni sustav "Vitezit".

Svakako, kad se govori o gospodarstvu Viteza, neophodno je spomenuti i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.d. Vitez. Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša.

Poduzeće "FIS" izrasta iz caffe bara "FIS" i videoteke istoga imena. Ovo je poduzeće jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje, a vlasnik Pero Gudelj poznati je Viteški poduzetnik i čovjek koji je bio među prvim vlasnicima kablovske televizije u bivšoj Jugoslaviji.U Vitezu se nalazi kompleks Vodeni park "Ribica" . Značajno je spomenuti i poduzeće "Mlakić" koje se bavi proizvodnjom građevinske stolarije i prometom stolarskih okova.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Sveta gora Kalvarija

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice