Drvar

Izvor: Wikipedia
Drvar
Drvar
Drvar
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hercegbosanska županija
Vlast
 - Gradonačelnik Anka Papak-Dodig (Savez nezavisnih socijaldemokrata)
Površina
 - Općina 589,6 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 7.000
 - Gustoća 12
Poštanski broj 80260
Pozivni broj (+387) 034
Službena stranica www.opstinadrvar.org
Karta
Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Drvar je grad i općina u zapadnoj Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoča.

Administrativno Drvar je dio Zapadnobosanskog kantona u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma površina općine bila je 950 km2.

Geografija[uredi - уреди]

Klima je kontinentalno-planinska sa dugim i hladnim zimama.

Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac dugačka oko 10 km i potok Bastašica u duljini od 1 km. Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Drvar je imala 17.079 stanovnika, od kojih su 97.27% Srbi, 2.09% Jugoslaveni, 0.20% Hrvati, 0.19% Bošnjaci i 0.25% ostali. Grad Drvar ima 7.716 stanovika (96% Srbi i 3% Jugoslaveni).

Historija[uredi - уреди]

Na području Drvara su se za vrijeme drugog svjetskog rata vodile žestoke borbe od jula 1941, kada na tom području izbija ustanak, pretežno srpskog stanovništvo protiv vlasti NDH. Otada pa do kraja rata Drvar je često prelazio iz ruke u ruku, a u prvoj polovici 1944. je na tom području sjedište nove vlasti pod dominacijom Titovih partizana.

Nastojeći uništiti Titov partizanski pokret, Nijemci su 25.5. 1944. u okviru operacije Konjićev skok na Drvar izveli odvažni zračni desant s ciljem da uhvate ili ubiju Tita. Međutim, partizanske snage su dovoljno dugo oduprle njemačkim padobrancima pa se Tito se na vrijeme uspio skloniti na Vis. Taj je događaj poslije bio povodom da Drvar za vrijeme socijalističke Jugoslavije dobije ime Titov Drvar.

Za vrijeme Jugoslavije, Drvar se zvao Titov Drvar, u čast Josipa Broza Tita. 25. maja 1944. godine, Njemci su pokušali izvršiti atentat na Tita, kada je on bio glavni partijski komandant, nakon odvažnog desanta na Drvar.

Za vrijeme rata u BiH, Drvar se od 1992. našao pod nadzorom Republike Srpske. U ljeto 1995. grad je zauzela Hrvatska vojska, a lokalno srpsko stanovništvo je izbjeglo.

Daytonskim mirovnim sporazumom je grad pripao Federaciji BiH, a u njemu je prvih poratnih godina živjelo gotovo isključivo hrvatsko stanovništvo. Srpske izbjeglice su se postupno počele vraćati, tako da je demografska struktura Drvara ponovno izmijenjena.

Znamenite ličnosti[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice


Vanjske veze[uredi - уреди]