Lopare

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Lopare
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 16.828
Geografija
Koordinate 44°38′00″N 18°51′00″E / 44.633333°N 18.85°E / 44.633333; 18.85
Lopare na mapi Bosne i Hercegovine
Lopare
Lopare
Lopare (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 37′ 60" SGŠ, 18° 51′ 00" IGD
Lopare su opština i naselje u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine koje administrativno pripada Republici Srpskoj. Lopare se nalaze u živopisnom krajoliku, gdje planina Majevica prelazi sa svojih visova ka ravnici, Semberiji i Posavini. Lopare su oduvijek bile centar tog dijela Podmajevice.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Površina opštine zauzima 280 kvadratnih kilometara, sa 16.828 stanovnika u 4.704 domaćinstva.

  • Opština Lopare se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) i dio je entiteta Republika Srpska (RS). U toku 1992. godine, od teritorije nekadašnje opštine Lopare nastale su dvije opštine, i to opština Lopare u RS i opština Čelić koja je dio Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Sadašnja opština Lopare zauzima površinu od 299,8 km² i graniči s opštinama Ugljevik i Bijeljina u RS, Teočak, Sapna, Tuzla i Čelić u FBiH, te sa Distriktom Brčko .

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Lopare imala je 32.400 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Nacionalni sastav
Srbi 17.995 (55,54%)
Muslimani 12.225 (37,73%)
Hrvati 1.259 (3,88%)
Jugoslaveni 556 (1,71%)
ostali 365 (1,14%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 33.847
Srbi 20.497 (60,55%)
Muslimani 11.621 (34,33%)
Hrvati 1.537 (4,54%)
Jugoslaveni 43 (0,12%)
ostali 149 (0,46%)

Naseljena mjesta su:

Bobetino Brdo, Bojkići, Brezje, Brijest, Brnjik, Brusnica, Bučje, Čelić, Donji Priboj, Drijenča, Đurići, Gornji Mačkovac, Gornji Mirosavci, Humci, Jablanica, Jankovac, Juroševići (Juroštevići), Koraj, Koretaši, Kozjak, Labucka, Labudska, Lipovice, Lopare, Lopare Selo, Lukavica, Mačkovac, Marići, Miladići, Milino Selo, Mirosavci, Mrtvica, Navioci, Panjik, Peljave, Piperi, Pirkovci, Podgora, Potok, Površnice, Priboj, Pukiš, Puškovac, Ratkovići, Smiljevac, Stevići, Šibošnica, Šimara (Šimare), Tobut, Triješnica, Vakuf, Velino Selo, Veselinovac, Vis, Visori, Vražići, Vukosavci, Zajednice i Završje.

Etnička slika stanovništva je u mnogome promijenjena tokom rata. Aneksom VII, Daytonskog sporazuma zagarantovan je povratak protjeranog stanovništva koji je u porastu na području opštine Lopare. Naseljenost po kvadratnom kilometru je danas 60,1 stanovnik ili 3,58 domaćinstva. Ova opština se graniči s opštinama Ugljevik, Bijeljina, Teočak, Sapna, Tuzla i Čelić te sa distriktom Brčko.

Uprava[uredi | uredi kod]

Istorija[uredi | uredi kod]

Naziv Lopare potiče, po legendi, od drevnog lopara, drvene alatke slične lopati za stavljanje tijesta u pekaru i vađenje hljeba, koje je nekada u ovom mjestu izrađivao poznati majstor. Po drugoj legendi, Lopare su dobile ime po stanovnicima koji su ovdje živjeli i često se tukli, što se u žargonu kaže "lopali".

O prošlosti Lopara ne može se sa sigurnošću govoriti. Prvi podaci o naselju potiču iz druge polovine 18. vijeka, jer su ovdje bili konaci, a građeni su na raskrsnici puteva i služili za odmaranje trgovačkih i drugih karavana. Područije oko rijeke Gnjice se počinje širiti, stvara se njena dolina, što je bilo povoljno za razvoj domaćinstava na ovom prostoru.

Ostaci nadgrobnih spomenika iz vremena srednjovjekovne Bosne - stećci, su vrlo prisutni na područiju opštine. Najviše ih je (čak 30) na tromeđi između Tobuta, Labucke i Vukosavaca. Prema arheološkim nalazima, tvrdi se da je u ovom kraju bilo i Ilirsko naselje, još prije 2600 godina, što odgovara srednjem željeznom dobu.

Početak komunalne izgradnje vezuje se za period austrougarske vladavine (1878-1918) kada je izgrađena zgrada današnjeg opštinskog suda (ranije je to bila žandarmerijska stanica) i oba puta koji vezuju Lopare sa susjednim opštinama.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Znameniti ljudi[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Spomenik vojvodi Radivoju Keroviću u Tobutu

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Osnovna skola "Sveti Sava"

Srednjoškolski centar "Vuk Karadžić"

Kultura[uredi | uredi kod]

Kulturno umjetničko društvo

Planinarsko društvo

Narodna biblioteka "Desanka Maksimović"

Sport[uredi | uredi kod]

  • Karate klub "Majevica"
  • Fudbalski klub "Majevica"
  • Odbojkaški klub "Majevica"

Vanjske veze[uredi | uredi kod]