Brčko distrikt

Izvor: Wikipedia
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine
Брчко Дистрикт Босне и Херцеговине
Jedini simboli Brčko Distrikta su državni simboli Bosne i Hercegovine.
Jedini simboli Brčko Distrikta su državni simboli Bosne i Hercegovine.
Položaj Brčko Distrikta u Bosni i Hercegovini.
Centar Brčko
Načelnik Dragan Pajić
Supervizor Raffi Gregorian
Površina 208 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

80.000
384/km²
Mapa Brčko distrikta
Dejtonska linija razgraničenja pre formiranja Brčko distrikta

Brčko Distrikt je administrativna jedinica Bosne i Hercegovine sa vlastitom upravom, koja formalno pripada objema entitetima koji čine BiH - Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Distrikt se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni. Distrikt je pod međunarodnom upravom. Sjedište distrikta je grad Brčko.

Brčko Distrikt je službeno osnovan 8. marta 2000, jednu godinu nakon arbitraže Visokog predstavnika za BiH, predviđene Daytonskim mirovnim sporazumom. Brčko distrikt je formiran na cijeloj teritoriji opštine Brčko. Tokom rata u BiH 48% opštine, kao i sam grad Brčko, bilo je srpsko, a 52% pod kontrolom regularnih bosanskih snaga koje se sastoje od bosnjackih i hrvatskih jedinica

Distrikt Brčko, po svom Statutu, kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi supervizor za Brčko, jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. Latinično i ćirilično pismo, te srpski, hrvatski i bošnjački jezik ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe. Funkcioniranje distrikta nadzire međunarodni supervizor i šef ureda OHR-a Sjever.

Prije rata je opština Brčko imala 87.332 stanovnika (po popisu iz 1991.), 45% Bošnjaci, 25% Hrvati, 21% Srbi, 6% Jugoslaveni i 3% ostalih.

Prema bivšem gradonačelniku Branku Damjancu, današnje stanovništvo se sastoji od 40% Srba, 39% Bošnjaka i 20% Hrvata. Brčko Distrikt pokriva teritoriju od 493 km² i ima oko 80.000 stanovnika. Grad Brčko ima 38.479 stanovnika.

Ekonomija[uredi - уреди]

Zbog svog geografskog položaja, distrikt ima velike ekonomske uslove u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Evrope – "Arizonu". Mnoge velike državne fabrike su prošle fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma. U distriktu Brčko, od njegovog osnivanja do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inostranih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obavezno i besplatno u distriktu Brčko, koji ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih i, za sada, Ekonomski fakultet. Sloboda izražavanja građana i javnost rada je zajamčena. Brcko distrikt je 2011 godine dobilo i prvi privatni Internaciionalni univerzitet koji se sastoji od sedam fakulteta.

Kultura[uredi - уреди]

Distrikt ima i svoj javni medij u instituciji J.P. Radio Brčko, a u perspektivi je i njegovo proširenje na pisani i TV segment. Takođe funkcioniše i nekoliko privatnih medija. Na području Brčko Distrikta BiH djeluju privatni mediji RTV Hit, Obiteljski radio Valentino, Radio bet Frattelo, Posavina tv, te nekoliko web portala i stranica.

Brčaci znaju prepoznati kulturne vrijednosti. Zbog toga i posjeduju bogatu narodnu bilbioteku, gradsku galeriju, amatersko pozorište, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva – "Prosvjeta", "Preporod" i "Napredak". Brčko pohode mnoga poznata imena iz svijeta kulture, ne samo s domaćih, nego i širih svjetskih prostora, a Brčaci ih uvijek rado i srdačno dočekuju.

Brčko je poznato po svojima pozorišno/kazališnim susretima koji se redovito održavaju svake godine prvog tjedna u mjesecu studenom. Tada Brčaci punih sedam dana imaju prilike vidjeti na daskama "koje život znače" glumce iz kazališnih kuća unutar BiH.

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice