Srebrenik

Izvor: Wikipedia
Srebrenik
90px
Srebrenik Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Srebrenik
Načelnik Osman Suljagić
Površina 249 km2 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

42.000 stanovnika
169 stanovnika /km2/km²

Srebrenik je gradić i općina u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Zemljopis[uredi - уреди]

Srebrenik se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i cesti Brčko-Tuzla-Sarajevo.

Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina općine je 249 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.796 stanovnika. Općina Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protječe rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, vočarstvom i stočarstvom. Zadnjih desetljeća SFR Jugoslavije razvija se i industrija pokućstva, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji povijesni spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoć šire zajednice građani Srebrenika su nakon Drugog svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa suvremenim kapacitetima (osam osnovnih škola, vrtić, Srednjoškolski centar, Dom zdravlja, Dom kulture s bibliotekom, kinom i galerijom).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srebrenik imala je 40.769 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 30.595 (75,04%)
Srbi 5.326 (13,06%)
Hrvati 2.761 (6,77%)
Jugoslaveni 1.130 (2,77%)
ostali 957 (2,36%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 33.620
Muslimani 24.628 (73,25%)
Srbi 5.489 (16,32%)
Hrvati 3.256 (9,68%)
Jugoslaveni 34 (0,10%)
ostali 213 (0,65%)

Naseljena mjesta su:

Babunovići, Behrami,Bjelave, Brda, Brezik, Brnjičani, Cage, Cerik, Crveno Brdo, Čekanići, Ćehaje, Ćojlučko Polje, Ćojluk, Dedići, Donji Moranjci, Donji Podpeć, Donji Srebrenik, Duboki Potok, Falešići, Gornji Hrgovi, Gornji Moranjci, Gornji Podpeć, Gornji Srebrenik, Huremi, Jasenica, Ježinac, Kiseljak, Kuge, Like, Lipje, Lisovići, Luka, Ljenobud, Maoča, Podorašje, Previle, Rapatnica, Seona, Sladna, Srebrenik, Straža, Šahmeri, Špionica Centar, Špionica Donja, Špionica Gornja, Špionica Srednja, Tinja Donja, Tinja Gornja, Tutnjevac, Uroža i Zahirovići.

Prema posljednjem popisu stanovništva 1991. godine općina Srebrenik je imala 40.796 stanovnika. U toku rata nastale su izmjene u demografskoj slici općine u odnosu na 1991. godinu. Procjena općinskog razvojnog tima o broju stanovnika za 2003 (45.000 stanovnika) se razlikuje od procjene Federalnog zavoda za statistiku (42,033 stanovnika). Procjena općinskog LER tima o broju stanovnika za 2003. godinu se bazira na podatcima o prirodnom prirastu i podacima o izbjeglom stanovništvu koje se trajno naselilo na području općine. Ukoliko bi se ova procjena uzela kao točna tada bi gustoća naseljenosti stanovništva bila 181 stanovnik na km2, što je niže od TK koja prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2003 godini iznosi 192 stanovnika na km2. Medjutim gustoća neseljenosti u Općini Srebrenik je značajno veća od prosjeka regije, i prosjeka BiH (75 stanovnika na km2. Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Naselja su: D.Potpeć, G.Potpeć, Tinja G, Tinja D., D.Potok, Behrami, Šahmeri, Dedići, Seona, Lipje, Cage, Ljenobud, Bjelave, Kuge, Like, Rapatnica, Kiseljak, Uroža, Luka, Brda, G.Moranjci, Falešići, Čekanići, Brnjičani, D. Moranjci, Ibrići, Gulami, Hrvati, Omerbašići, Hodžići, Ahmići, Pirage, Vikali, Murati, Salihbašići, Lušnica, Crveno Brdo, Jasenica, Drapnići, Podorašje I, Podorašje II, Previle, Lisovići, Brezik, Kurtići, Zahirovići, Straža, Babunovići, Bare, Ćehaje, Ježinac, G.Srebrenik, D.Srebrenik, Ćojluk, N.N.Polje, Srebrenik I, Srebrenik II, Centar Špionica, D.Špionica, G.Špionica, Srednja Špionica, Cerik, Tutnjevac, i Huremi. Centar općine je grad Srebrenik.

Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28%, dok preostalih 32.200 stanovnika ili 72% spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.

Uprava[uredi - уреди]

Historija[uredi - уреди]

Srebrenik se u povijesti prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II. Kotromanića kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovačke puteve Dubrovnika s Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjovjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanići, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Ugarski kralj Matija Korvin u listopadu 1464. prodire s vojskom u sjeveroistočnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva uspostavlja Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.

O zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija postoje dvije povijesne verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su u toku noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera.

U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj povijesnoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u periodu austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno povijesno buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i oživljavanja.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Ćazim Imširović
  • Samir Bekrić, fudbaler
  • Belma Ibrahimović, MISS Federacije Bosne i Hercegovine za 2014.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Stari grad (Gradina)iz 1333 godine.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

OFK Gradina, FK Bukovik, i FK Slaven Seona kao vodeći fudbalski klub u to vrijeme .

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice