Višegrad

Izvor: Wikipedia
Višegrad

Visegrad panorama1.JPG

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo (1991) 21.199 (1991.)
Položaj
Koordinate 43°46′58″N 19°17′28″E / 43.782778, 19.291111
Vremenska zona centralnoevropska:
UTC+1
Višegrad na karti BiH
Višegrad
Višegrad
Višegrad (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 46′ 58" SGŠ, 19° 17′ 28" IGD


Višegrad je grad i središte istoimene opštine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Grad broji oko 6.000 stanovnika, a opština oko 23.200 stanovnika po popisu iz 1991. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina. Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao “na Drini ćuprija”. Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Šetnja gradom[uredi - уреди]

  • Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali.

Čaršija je jednim djelom u ravnici, a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzav i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “sportski centar” i restoran “Ušće” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog ušća, Višegrad je poznat i kao “čaršija na vodi”.

U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije. U ravnom prostoru od ćuprije do ušća Rzava,nalaze se:Trg oslobođenja, hotel "Višegrad", Robna kuća "Višegrađanka", stara zgrada Gimnazije, Vatrogasni dom, zgrada Skupštine opštine, hotel "Panos", Pošta, Privredna banka, Služba društvenog knjigovođstva, Opštinski sud, Apoteka, Srednjoškolski centar, Salon namještaja, Sportski centar "Ušće", jedna džamija, desetak stambeno-poslovnih višespratnica, stotinjak privatnih stambenih zgrada, te brojni društveni i privatni poslovni prostori.

Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je zasnovan poslije drugog svijetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višespratnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih kuća. Preko rzavskog mosta na desnu stranu kad ideš iz čaršije bila je stanica milicije, a nešto niže bila je pijaca srijedom. Odmah iznad Nove mahale su naselja Vučine, Glavica, Rodić Brdo... Poznato Bikavac brdo se nalazi iznad desne strane grada, nekih 300 m visine od centra.Ispod njega se nalazi fudbalski stadion FK"Drine".

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka".

Idući uzvodno Drinom, desnom stranom odmah od Gimnazije bile bi stambene zgrade. Zatim bi se prošlo jedno brdo gdje je bio prije kamenolom i negdje iznad polovice brda bi bila okrugla kula legendarnog heroja Alije Đerzeleza(po Bosnjačkom predanju)ili Kraljevića Marka(po Srpskom predanju). Zatim bi se došlo do velike pilane i fabrike namještaja u Dušću, nekih 2 km. Kad se prođe Dušće, oko 1 km na lijevo bi se išlo u kasarnu bivše JNA Zamnica, a put na desno bi vodio za sela Drinsko, Šip itd. Ispod Drinska je nova višegradska hidroelektrana na Drini.

Uzvodno lijevom obalom Drine bi se došlo do sela Nezuci, Holijaci, Orahovci, Brodar, Međeđa itd.Novim asfaltnim putem prema Međeđi i Ustiprači, lijevo Goraždu i Foči a desno Rogatici i Sarajevu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Demografija Višegrada

Politika[uredi - уреди]

Od 2008 godine je na vlasti u Višegradu Politička Partija "SNSD" koja je na čelu sa Predsjednikom RS "Miloradom Dodikom" u Višegradu osvojila veliki broj glasova. Načelnik Opštine je ispred SNSD-a "Tomislav Popović , a zamjenik načelnika "Vinko Droca"-SNSD. Predsjednik Skupštine Opštine je Bilal Memišević koji predstavlja Stranku Demokratske Akcije "SDA"

Ekonomija[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Klima[uredi - уреди]

  • Klima u Višegradu je umjereno kontinentalna.Prosječna ljetna temperatura je 19,1 °C, a zimska –1.3 °C.Prosječna godišnja temperatura je 9.5 °C.

Sport[uredi - уреди]

  • Najbolji sportski kolektiv u Višegradu je Karate Klub Drina Višegrad ,koji je i najuspješni kolektiv u 2006 godini proglašen,kao i najbolji sportista godine i trener godine.a to su Nikola Poluga Kadetski Prvak Svijeta u Hanoveru 2006 postao i trener godine Nenad Lekanić za postignute rezultate sa klubom .
  • Karate Klub Drina-Višegrad u Višegradu postoje još dva sportska kolektiva to su Fudbalski Klub Drina HE Višegrad i Košarkaški Klub Varda HE.

Kultura[uredi - уреди]

  • U Višegradu postoje tri kulturno umjetnička društva.To su SSD,,Soko Manastir Dobrun", SSD,Soko Višegrad i KUD,,Bikavac".Dom kulture(izgrađen poslije drugog svjetskog rata),koji služi kao sala za projekciju filmova i prikazivanje predstava.Od kulturnih manifestacija izdvajaju se Međunarodni folklorni festival,Višegradske staze,Skokovi sa Ćuprije,Drinska regata itd.

Znamenite ličnosti[uredi - уреди]

Znamenitosti grada[uredi - уреди]

Manastir Dobrun u Dobrunu,Stara kula,Staniševac itd.

V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice



Ciudad.svg Nedovršeni članak Višegrad koji govori o gradu je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.