Unsko-sanski kanton

Izvor: Wikipedia
Unsko-sanski kanton
Zastava Unsko-sanskog kantona Grb Unsko-sanskog kantona
(Opis) (Opis)
Centar Bihać
Premijer Mr. Osman Ćehajić, dipl.ing.rač.
Općine Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša
Površina 4.125,0 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

297.862.
72,21/km²
Kantoni Federacije BiH

Unsko-sanski kanton ili Unsko-sanska županija je jedan od deset kantona u Federaciji BiH.

Geografski položaj[uredi - уреди]

Područje Unsko – sanskog kantona zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine sa ukupnom površinom od 4.841 km2 ili 8,2 % ukupne površine BiH. Na tom prostoru živi oko 305.000 stanovnika. Sjedište kantona je u Bihaću. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem ( 330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.


Prirodni resursi[uredi - уреди]

Unsko–sanski kanton ima:

  • veoma povoljan geoprometni položaj
  • vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
  • zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
  • prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
  • klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti


Poljoprivredne površine[uredi - уреди]

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.


Šumske površine[uredi - уреди]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine ( 90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine[uredi - уреди]

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. I ako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta ( Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).


Prirodne ljepote[uredi - уреди]

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, takođe doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.


Stanovništvo[uredi - уреди]

Područje Unsko – sanskog kantona naseljeno je od davnina, što potvrđuju razni ostaci iskopina iz predistorijskog ( ilirskog) i ranog istorijskog ( rimskog) doba. Ukupan broj prisutnog stanovništva, procjena 30.06.2001.g. je 305.049 stanovnika.


Privreda[uredi - уреди]

U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti:

  • primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena indstrija,
  • šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
  • grafička industrija,
  • metaloprerađivačka industrija,
  • energetika i rudarstvo,
  • građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
  • tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
  • kemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
  • saobraćaj i veze, špedicija,
  • trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
  • te ostale uslužne djelatnosti.

U separatu “ Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona” su, po privrednim oblastima, navedene značajnije firme sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.


Zaposlenost[uredi - уреди]

Stopa zaposlenosti / računata prema standardima ILO / iznosila je u decembru 2001.godine 15,7%, a stopa nezaposlenosti 46,6 %.


Vodosnabdjevanje[uredi - уреди]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.


Saobraćaj[uredi - уреди]

Na području kantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga ( Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojni aerodrom “Željava”, na granici sa R. Hrvatskom, bio je prije rata veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.


Elektroenergetski sistem[uredi - уреди]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane “Krušnica” ( 0,5 MW) i HE “Una-Kostela” ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu. Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac- Ključ - S.Most dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor - Bos. Krupa – Bihać, ali je još uvijek neizvjesno kada će ovaj dalekovod biti saniran na području Republike Srpske. U svrhu obezbjeđenja dvostranog napajanja električnom energijom općina zapadnog dijela kantona, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bos. Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bos. Krupa – Bužim. Distributivna mreža srednjeg naponskog nivoa 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV je sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju. Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.


Obrazovanje[uredi - уреди]

Svaki peti stanovnik Unsko –sanskog kantona je ili učenik ili student. Univerzitet u Bihaću, koji je otvoren 1997. godine, ima 7 fakulteta:

Tehnički fakultet, Ekonomski, Pravni, Bio – tehnički, Pedagoški, Viša- medicinska škola, Islamska-pedagoška akademija.

Carinske uprave[uredi - уреди]

Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač.U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.


Financijske i osiguravajuće institucije[uredi - уреди]

Banke[uredi - уреди]

Na području kantona za obavljanje bankarskih poslova djeluju slijedeće poslovne banke:

  • UNA banka d.d. Bihać
  • KOMERCIJALNO – INVESTICIONA BANKA d.d. Velika Kladuša
  • UNIVERSAL banka d.d. Sarajevo Filijala Bihać
  • UNION banka d.d. Sarajevo Filijala Bihać
  • RAIFFEISEN BANKA d.d. Bosna i Hercegovina Filijala Bihać
  • MEB banka d.d. Sarajevo Filijala Bihać
  • CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo, filijala Cazin
  • A.B.S. banka Sarajevo, Filijale Bihać i Sanski Most.


Osiguravajuće kuće[uredi - уреди]

Na području kantona postoje slijedeća društva za osiguranje imovine i lica:

  • UNA – SANA d.d. Bihać
  • SARAJEVO OSIGURANJE d.d. Sarajevo Filijala Bihać
  • BOSNA OSIGURANJE d.d. Sarajevo Filijala Bihać
  • TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Sarajevo Podružnica Bihać
  • CAMELIJA OSIGURANJE d.d. Bihać
  • LIDO - OSIGURANJE d.d. Tuzla Filijala Bihać
  • SUNCE osiguranje d.d. Livno, Poslovnica Bihać
  • VGT osiguranje d.d. Visoko Filijala Bihać
  • NAPREDAK osiguranje d.d. Sarajevo Ispostava Bihać
  • BOSANSKO – NJEMAČKO OSIGURANJE d.d. Tuzla Filijala Bihać
  • HELIOS osiguranje d.d. Mostar Poslovnica Bihać
  • RAIFFEISEN osiguranje d.d. Bosna i Hercegovina Filijala Bihać
  • ZOVKO osiguranje d.d. Žepče Poslovnica Bihać.


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice