Han Pijesak

Izvor: Wikipedia
Han Pijesak

Han-Pijesak je grad i istoimena općina koje se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na razvođu rijeka Stupčanice i Žepe. Administrativno pripada Republici Srpskoj.

Istorija[uredi - уреди]

Na starom karavanskom putu od Sarajeva koji je vodio preko Romanije bilo je na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje.

Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku pominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazio na raskrsnici puta koji ga je povezivao sa Srebrenicom i dolinom Drine, drugi kraj ove raskrsnice vodio je ka Vlasenici i Zvorniku, a treći je vodio prema Sokocu, i preko Romanije ka Sarajevu. Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Osmanlija, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled.

Prema vjerovanju Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana, da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvatalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austro-Ugarske izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i drum duž starog karavankog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog Svjetskog rata ovde takoreći nije ni bilo naselja sem hana i nekoliko šumskih baraka na raskrsnici puta Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orjentisana ka okolnim naseljima gradskog tipa.

Geografija[uredi - уреди]

Han-Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537m, Javornikom 1219m, Studenom Gorom 1149m i Trešnjevcem 1245m. Ovakav geografski položaj uslovio je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1180m. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznata klimatska i vazdušna banja, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnih mjesta u Evropi.

Opština Han-Pijesak nalazi se na magistralnom putu koji ga povezuje sa centrima u Bosni i Hercegovini i šire. Han-Pijesak zauzima površinu od 320 km2. Ima 25 naselja i 6.346 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Trenutno je broj stanovnika nešto manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1000 metara nadmorske visine. Sela su mala, rasuta između planina Javora, Devetaka i Žepa i vrlo su rijetko naseljena. Ova opština po veličini i broju stanovnika spada u male opštine sa 19,8 stanovnika po jednom km2.

Preko ovog prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske vazdušne mase. Klimatske odlike uslovljene su kako velikom nadmorskom visinom tako i geografskom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -4,5 stepeni Celzijusa i februar -3,7 stepeni Celzijusa, a najtopliji mjesec je jul sa 15,7S. Srednja godišnja temperatura veoma je niska i iznosi 6,5 stepeni. Što se tiče padavina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padavina na području Han-Pijeska iznosi oko 1085-1433mm3/m2. Od ukupnog broja dana sa padavinama 30% otpada na sniježne padavine, a snijeg se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana preovladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni vjetar. Najjači vjetrovi su u februaru i u aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost vazduha. Srednja godišnja oblačnost je 5.9 desetina, najoblačniji mjesec je decembar sa 7.4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska, odlikuje se dugim i sniježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim periodima. Karakteristično je da je jesen toplija od proljeća.

Privreda[uredi - уреди]

Okosnicu privrede Han-Pijeska Čine: JP Šumarstvo "Srpske šume" Republike Srpske-Sokolac, ŠG "Visočnik" Han-Pijesak u čijem sastavu egzistira i RJ "Poljoprivreda" buduće AD "Planina" Han-Pijesak

Drvnoprerađivački kapaciteti su u okviru AD "Planinsko"Han-Pijesak, gdje se vrši primarna i finalna prerada drveta , a u njegovomm sastavu su još i Transport i Ugostiteljstvo.

ŠG "Visočnik" Han-Pijesak je u sastavu javnog preduzeća šumarstva "Srpske šume" Republike Srpske-Sokolac. Ovo šumsko gazdinstvo raspolaže kompleksom od 20.000 hektara visokoekonomske šume. Godišnji sječivi etat ovog pravnog subjekta je 110.000m³ čamovog i bukovog drvnog sortimenta.

U okviru šumskog gazdinstva "Visočnik" Han-Pijesak egzistira i RJ "Lov i ribolov". Naročito se posvećuje pažnja ovoj privrednoj grani jer postoje idealni uslovi da se na površini od 32.450 hektara uspješno gazduje sa bogatim fondom divljači. U lovištu se nalaze: medvjedi, divlje svinje, zečevi, srne, a od pernate divljači koka lještarka.

Čisti vodeni tokovi bogati su potočnom i kalifornijskom pastrmkom, što omogućava razvoj ribolova. Razvijanju ove privredne grane doprinosi idealna nadmorska visina koja se kreće od 762m do 1537m.

Radna jedinica "Poljoprivreda" je u sastavu ŠG "Visočnik" Han-Pijesak od 1998 godine. U ovoj radnoj jedinici u toku je transformacija državnog kapitala u akcionarsko društvo AD "Planina" Han-Pijesak i jedno je od najvećih poljoprivrednih dobara prema raspoloživim kapacitetima koji iznose 2.385 hektara od čega je:

  • Oranice 370 hektara ili 15,5%
  • Prirodne livade 360 hektara ili 15%
  • Pašnjaci 1655 hektara ili 69,5%

Sve ovo pogoduje razvoju priplodne stoke (ovce i goveda)

Ratarska proizvodnja je orijentisana na proizvodnju kabaste stočne hrane (sijeno, silaža, ispaša), potrebne za ishranu raspoloživog stočnog fonda. Stočarska proizvodnja je osnovna privredna djelatnost ovog subjekta i zastupljena je kroz ovčarstvo, govedarstvo i konjarstvo.

Sadašnje matično stado ovaca iznosi 1.100 grla ovaca, 305 grla krava i konja 25 grla . Matično stado ovaca sačinjavaju TROPASMINSKI KRIŽANCI; ROMANOVSKA; I ILE-DE-FRANCE pasmine.

Govedarska proizvodnja u ovom pravnom subjektu je zastupljena kroz uzgoj HEREFORD čistokrvne pasmine. Pomenuta pasmina isključivo se koristi za proizvodnju mesa. Dojni period kod teladi traje 6 mjeseci. Ženski podmladak se ostavlja za obnavljanje matičnog stada, a minus varijante se prodaju u kategoriji teladi i junadi. Hereford je engleska pasmina nazvana po istoimenoj grofoviji u Engleskoj. Crvene boje sa bijelom prugom od grebena preko glave, bijela đerdana, donjeg dijela trupa. Gojaznost joj je odlična. Krave su teške 500–600 kg, a bikovi 700–1000 kg. kvalitet mesa je odličan. Randman iznosi 60-70%.

Što se tiče privatnog sektora on je u ekspanziji i svakoga dana je sve jači i moćniji. Osnivaju se nova preduzeća i radnje i osjetno se povećava broj zaposlenih u privatnom sektoru, tako da privatna inicijativa i privatizacija državnih preduzeća predstavlja perspektivu razvoja opštine.

Turizam[uredi - уреди]

Datoteka:HPijesak-loviste.jpg
Lovište u blizini Han Pijeska

Pošto područje opštine Han-Pijeska nema niti jednog prirodnog činioca koji bi ograničavao njegov turistički prostor, ovaj kontinentalni dio omogućava razvoj više vrsta turističkog privređivanja. Ovo je područje morfološki i klimatski pogodno za zimski turizam i zimske sportove, dok planine predstavljaju najsnažnije obilježje turističke ponude prostora. Osnovne preduslove za razvoj boravišnog i vikend turizma daju prirodne ljepote, klima, lov i ribolov, kulturnoistorijske vrijednosti, razvoj planinskog i zimskog turizma. Od velikog značaja za razvoj stacionarnog turizma ima razvoj specifičnog zdravstveno-klimatskog turizma- vazdušna banja.

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Han pijesak je mjesto poznato i po mnogim sportistima koji upravo dolaze iz ovog malog mjesta.Nekako po prirodi ljudi koji dolaze sa ovog planinskog mjesta bili predodređeni da se bave borilačkim vještinama kao što su karate i kikboks. Od karataša je najpoznatiji Milan Gavrilović, atletičara Sreto Krstić, Stevan Kosorić i Slaviša Obradović a od kiksboksera Dragan Nerić i Edhem Taći alias Edo Tachi.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice