Gradačac

Izvor: Wikipedia
Gradačac
90px
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Gradačac
Načelnik Ferhat Mustafić
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
?/km²

Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Smjestio se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. Gradačac se nalazi u blizini gradova Bosanski Šamac, Modriča i Odžak.

Prema popisu iz 1991. općina Gradačac brojala je 56.876 stanovnika.


Historija[uredi - уреди]

U župi Gradačac, spomenutoj 1302. godine nalazio se grad Gradac o kome imamo obavijest iz 1465.

Pod Osmanlijskom je vlašću od 1512. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. stoljeća imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".

Gradačačka tvrđava[uredi - уреди]

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

Narodne legende[uredi - уреди]

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. stoljeća i odavno je prešao u legendu.

Geografija[uredi - уреди]

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.

Demografija[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, registrovano je 56.370 lica u općini Gradačac , a prema nacionalnoj strukturi bilo je 60,2% Bošnjaka, 19,8% Srba, 15,1% Hrvata i 4,9% drugih.

Privreda[uredi - уреди]

Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

Politika[uredi - уреди]

Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDA, SDP, Stranka za BiH, te Klub nezavisnih vijećnika GM4.

Obrazovanje[uredi - уреди]

U općini postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.

Sport[uredi - уреди]

Sportski timovi[uredi - уреди]

  • RK "Gradačac"
  • NK "Zvijezda"
  • NK "Trebava", Zelinja Donja
  • OK "Kula"
  • Košarkaško-invalidski klub "Zmaj"
  • NK "Bosna", Mionica
  • NK "Omladinac", Mionica
  • NK "Vida", Vida-1
  • Karate klub "Adnan Bristrić"
  • Tenis klub "Zmaj"
  • Sportsko ribolovno društvo "Hazna"
  • Kajak-kanu-rafting klub "Vidara"
  • Moto-klub "Zmaj"
  • Klub Borilačkih Sportova "Zmaj" Gradačac (Nađa Ramić Državna prvakinja u Katama od 2010 god.)

Kajakaški klub "Vidara" Gradačac je osvojio drugo mjesto na VI državnom prvenstvu u Gradačcu i niz zlatnih,srebrnih i bronzanih medalja-mada je osnovan tek u Aprilu 2006 godine

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Šablon:BH-stub-grad

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice