Grude
|
||
| [[image:{{{karta}}}|163px]] | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Zapadnohercegovački | |
| Sjedište | Grude | |
| Načelnik | Viktor Marić | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
|
Grude su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te obuhvaća prostor omeđen Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16 000 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Zapadnohercegovačkom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis [uredi - уреди]
Stanovništvo [uredi - уреди]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 15.976 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.
| Nacionalni sastav | ||||||
| Hrvati | 15.939 (99,76%) | |||||
| Srbi | 8 (0,05%) | |||||
| Muslimani | 4 (0,02%) | |||||
| Jugoslaveni | 5 (0,03%) | |||||
| ostali | 20 (0,14%) | |||||
| Nacionalni sastav 1971. godine | ||||||
| ukupno | 19.203 | |||||
| Hrvati | 19.111 (99,52%) | |||||
| Srbi | 32 (0,16%) | |||||
| Muslimani | 0 | |||||
| Jugoslaveni | 5 (0,02%) | |||||
| ostali | 55 (0,30%) | |||||
Naseljena mjesta su:
Blaževići, Borajna, Donji Mamići, Dragičina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.
Uprava [uredi - уреди]
Historija [uredi - уреди]
Historija [uredi - уреди]
Predhistorijsko doba [uredi - уреди]
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita.
Rimsko doba [uredi - уреди]
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednjovjekovna Bosna [uredi - уреди]
Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Osmansko doba [uredi - уреди]
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
Austro-ugarsko doba [uredi - уреди]
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
20. stoljeće [uredi - уреди]
Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992., Grude uskoro postaju centar hrvatskog separatističkog pokreta koji se s vremenom odrazio u stvaranju Hrvatske republike Herceg-Bosne, ukinute Washingtonskim, a kasnije i Daytonskim sporazumima.
Gospodarstvo [uredi - уреди]
Slavni ljudi [uredi - уреди]
- Andrija Šimić (hajduk),
- Antun Branko Šimić,
- Rafael Boban,
- Mate Boban.
- Fra Paškal Buconjić, biskup
- Blago Zadro,junak obrane Vukovara
- Mile Pešorda, književnik i pjesnik
- Milan Bandić, političar, gradonačelnik Zagreba
Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]
Obrazovanje [uredi - уреди]
Kultura [uredi - уреди]
Sport [uredi - уреди]
U grudskoj općini postoje dva nogometna kluba: NK Grude iz Gruda i HNK Boljava iz Drinovaca.
Košarkaški klub HKK Grude trenutno se natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Vanjske veze [uredi - уреди]
.png){kind=link}