Kiseljak

Izvor: Wikipedia
Kiseljak
90px
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Srednjobosanski
Sjedište Kiseljak
Načelnik Mladen Mišurić-Ramljak
Površina 164 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

24.426
149/km²

Kiseljak je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu Federacije BiH.

Zemljopis[uredi - уреди]

Kiseljak se nalazi u srednjoj Bosni, na mjestu gdje se križaju putevi koji povezuju sve njene dijelove. Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je Kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške Ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u rijeku Fojnicu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu iz 1991. godine u općini Kiseljak je živjelo 24.164 stanovnika, od čega 12.550 Hrvata, 9.778 Bošnjaka, 740 Srba, te 1.096 ostalih.

Uprava[uredi - уреди]

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:

  1. Bukovica
    • Naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići.
    • Ukupan broj stanovnika 1.101.
  2. Lepenica
    • Naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica.
    • Ukupan broj stanovnika je 2.640.
  3. Draževići
    • Naselja: Draževići, Radanovići, Buzucu, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci.
    • Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.
  4. Brnjaci
    • Naselja: Brnjaci, Čalikovac, Poretak i Ljetovik.
    • Ukupan broj stanovnika 1.414.
  5. Topole
    • Naselja: Duhri i Potkraj.
    • Ukupan broj stanovnika je 900.
  6. Kiseljak
    • Naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo.
    • Ukupan broj stanovnika je: 6.119.
  7. Gromiljak
    • Naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići.
    • Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.
  8. Brestovsko
    • Naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče.
    • Ukupan broj stanovnika je 2.991.
  9. Bilalovac
    • Naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići.
    • Ukupan broj stanovnika je 1.943.

POVIJEST[uredi - уреди]

Na mjestu današnjeg grada vjerojatno je postojalo naselje u srednjem vijeku, o čemu govori prisutnost većeg broja srednjovjekovnih stećaka na širem i užem području. Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i banjskog centra. Mnogi svjetski istraživaci, kao sto su Maselier i Chaumette de Fosses, Richard von Erce, Ahmed Dževdet, James Greagh, dr. Otto Blau, navode niz podataka o vrijednosti mineralne vode i njenom korištenju za liječenje, kao i o izvozu vode u bliže i dalje gradove. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Neposredno iza 2. svjetskog rata nastupila je stagnacija u razvoju, da bi, 1930-ih godina, Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživio. Poslije 2. svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno veće regije. Grade se komunalni i objekti javne službe, stambene zgrade, prometnice, a povećava se i eksploatacija mineralne vode.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i s velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno s ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se točno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika ,turiste ,slučajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se s njenog vrela.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova županije središnja Bosna koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Danas se Kiseljak intenzivno oporavlja od posljedica tek minulog rata. Pri završetku su radovi na aministrativno-poslovnom centru, stambena izgradnja je ubrzana, infrastrukturni objekti se obnavljaju, saniraju, rekonstruiraju. Nove benzinske pumpe, parking-prostori, prodajni objekti, i dr., novo su, ljepše lice ovoga grada. Kiseljak doživljava ekspanziju u svakom pogledu i teži da postane, ako ne najveći i najrazvijeniji, a ono svakako jedan od najvećih i najprosperitetnijih centara srednje Bosne.

Na kraju se može zaključiti da je ovo mjesto ,u idiličnom kraju ,na ušću triju rijeka ,sačuvao i do danas bogatstvo i ljepotu prirode. U globalu rečeno Kiseljak kao važno tranzitno mjesto prije svega je poznat po svojoj tradiciji (Kiseljačka pogačica, Sarajevski kiseljak, Banjsko lječilište, Termalne vode).

Ekonomija[uredi - уреди]

Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskršću živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.

Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se tačno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika, turiste, slucajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.

Godine 1659. turski je putopisac Evlija Čelebija prvi upozorio na ljekovitost kisele vode. "Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazicvaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta."

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet: "Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima."

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim znanstveno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza kroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U Klokotima je poznato ljekovito blato, čiji radio aktivitet, mjeren mahovim jedinicama u C/1 iznosi 3,74 i prirodni CO2 sa godišnjom produkcijom od sedam hiljada tona.

U selu Zabrđe je izvor termo – mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30 Co.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiseljačić eksploatira Sarajevski kiseljak sa godišnjom produkcijom od 35 000 000 l mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapošljava toliki broj ljudi da bi privreda Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sacuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo gospodarski razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na podrucju općine egzistirala sljedeća državna proizvodna poduzeca: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin...

Kiseljak je oduvijek bio poznat po svom raznolikom, sadržajnom noćnom životu, a isto tako se zna da je poznat po tradicionalnim gurmanskim specijalitetima. Zasluga je to prije svega velikog broja kvalitetnih kafića i restorana koji svojom ponudom daju gradu toliko potrebnu živost. Šteta je doći i samo proći kroz Kiseljak a ne posjetiti njegove restorane i kafiće.

Kada govorimo o smještajnim kapacitetima grada treba reći da u gradu egzistira i posluje hotel Dalmacija. On se nalazi u okviru banje Kiseljak i raspolaže sa preko 200 ležajeva u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, apartmanima, restoranom sa 320 sjedišta, aperitiv barom, disco klubom, dvoranom za konferencije i seminare za 100 sudionika i drugim sadržajima. Smješten u samom centru Kiseljaka na privlačnoj padini i okružen zelenilom hotel pruža idealne uvjete za odmor, rekreaciju i liječenje.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Sekula Dugandžić, slikar naivne umjetnosti. Predrag Nikolić,šahovski velemajstor. Ivo Komšić, političar. Maja Marija Pravdić, atletičarka. Ilma Karahmet, mladi muzički talenat muzičkog šoua x-factor. Antonija Vučić, manekenka.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su stećci. Ima ih na stotine, a samo na podrucju Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stecaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu. Po mišljenju dr. Pave Anđelića, jednog od najvećih bh arheologa, stećak s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH.

U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronađena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom.Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".

Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog vijeka bavilo i bavi tim tragovima. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. Pavao Anđelić, spada među najveće u Bosni i Hercegovini. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronađen 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Nekada, dok je kulturna politika vođena u institucijama koje s kulturom nisu imale mnogo zajedničkog, glavna kulturna manifestacija bile su Kiseljačke večeri kulture (KVEK).

Danas je nosilac glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD "Napredak", koja je obnovljena 1990., odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.

Iole vrijedniju kulturnu manifestaciju nemoguće je organizirati bez "Napretka", a izdvojit ćemo likovne kolonije, Dane kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole "Kiseljak".

Narodno sveučilište takoder je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

Sport[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice