Orašje

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Orašje (razvrstavanje).
Orašje
Coat of Arms of Orasje.svg
Orasje Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Posavski
Sjedište Orašje
Načelnik Đuro Topić

površina =

Površina {{{površina}}} km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

28.367 (1991.)
/km²

Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.

Most Županja-Orašje preko Save spaja BiH sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen 1991. godine zbog već započete agresija tzv. JNA na Sloveniju, Hrvatsku a netom iza toga i na BiH. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto. Uz pomoć inozemnih donacija most je potpuno obnovljen 1998. god.

U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.

Zemljopis[uredi - уреди]

Grad broji oko 4500 stanovnika od čega je u samom gradu omjer Hrvata i muslimana 45:55%.Naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravničarskog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Grad s okolicom su još u 13. stoljeću naselili Hrvati a najstariji zapis je iz sela Tolisa Terra Tolys iz 1244.god.Prva pučka škola u BiH je također utemeljena u Tolisi. Nakon turske okupacije i pred slom otomanskog carstva na područje općine 1860.god. dolaze prognani muslimani iz Šabca i Užica te se uz pomoć francuskog inžinjera dobivaju konture grada kakve su danas i karakterističan kockasti raspored ulica. U samom gradu prije rata obitavalo je oko 15% srpskog življa koje je početkom rata napustilo grad a danas ih je u Orašju svega stotinjak. Orašje je poznato po glumcu Ivi Gregureviću a povijesno i po fra Martinu Nediću.

Grad se neslužbeno dijeli na centar (središte grada),Novo naselje, Lamele i zone Jug 1,2 i 3.

Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini na kojem je najveći uvoz roba.

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.201 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 21.234 (75,29%)
Srbi 4.219 (14,96%)
Muslimani 1.900 (6,73%)
Jugoslaveni 606 (2,14%)
ostali 242 (0,88%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 25.740
Hrvati 19.354 (75,19%)
Srbi 4.266 (16,57%)
Muslimani 1.867 (7,25%)
Jugoslaveni 131 (0,50%)
ostali 122 (0,49%)

Naseljena mjesta su:

Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Jenjić, Kopanice, Kostrc, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.


Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika. Po današnjim procjenama, Hrvati čine 88% broja stanovnika općine, a Bošnjaci 12%. U samom gradu, gdje 99% Bošnjaka živi, omjer je 55% Bošnjaka, 45% Hrvata jer je nakon rata veliki broj Hrvata iz porušenih sela doselio u Orašje pa se i grad povećao a brojnost stanovništva prelazi 4.500.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Orašje je nastalo u periodu četvrtog genocida nad muslimanima koji se događa između 1830. i 1867. godine, kao posljedica Hattiserifa iz 1830. i njegova aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva, ali i mogućnost da protjera muslimane iz Užica, Šapca, Sokola i Beograda, što je i učinjeno od 1862. do 1867. godine. Sve prognane muslimane Porta naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornju i Donju Aziziju, odnosno Bosanski Šamac i Orašje.

Orašje je jedna od nekoliko enklava Bosanske Posavine koje su za vrijeme rata u BiH ostale pod hrvatskim nadzorom. Završetkom rata je pripala Federaciji BiH, iako je dio predratne općine pripao Republici Srpskoj i čini novu općinu Donji Žabar.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima , u prvom redu PADCO-m , između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "Sve na jednom mjestu".

Poznatije tvrtke :

  • Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost)
  • Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
  • Posavina Koka d.o.o. Orašje (poduzeće za velikoprodaju jaja)
  • Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)
  • Notturno d.o.o. Orašje (trgovina i glavni distributer BiH za Tuborg i Calsberg piva)
  • Dinoza d.o.o.Orašje (prerađivanje i obrada kože)
  • Rox d.o.o.Orašje (trgovina)
  • Maroš d.o.o. Ugljara (građevinska tvrtka)
  • Baotić d.o.o. Kostrč (završni radovi u građevinarstvu)

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Franjevački samostan u Tolisi i prvi zapis iz 1244.god. Terra Tolys.U 13.stoljeću Hrvati naseljavaju ovo područje.
  • Azizija je naziv za orašku džamiju u središtu grada. Poznata je po tome što se jedna od rijetkih džamija koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda. Jednom godišnje, nakon klanjanja posebnog namaza tijekom Ramazana, boca se vadi i odmotavaju se mnogobrojne maramice koje ju čuvaju i štite da bi se istom dotaklo čelo i brada prisutnih džematlija, koji stvore krug oko nje.
  • U parku se nalazi spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata mada u Orašju nikada nije bilo partizanskih borbi, u svim hrvatskim selima iz okolice podignuti su spomenici žrtvama domovinskog rata i iz vremena komunističkog terora,novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992-1995. godine. te novi spomenik podignut 2008.g. poginulim muslimanskim borcima u okviru HVO-a kao i civilnim žrtvama rata.
  • U 14. ulici se nalazi oraška katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca.

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
  • Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~1100 učenika, ~35 nastavnika
  • Vrtić "Pčelica"

Kultura[uredi - уреди]

Dani općine Orašje se održavaju krajem listopada svake godine. Godine 2005. godine, od 19. do 24. listopada, u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.

U Orašju se održava godišnja međunarodna motorijada "Internacionalni susret motorista" u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja.To je prva, od mnogobrojnih motorijada koje se organiziraju na području bivše Jugoslavije.Počinje uvijek prvi vikend oko 1. svibnja i traje tri dana, gdje je organiziran sportsko-takmičarski program, a tako i defilei motora gdje u defileu zna biti i do 1000 motora koji organizirano prolazi područjem općine Orašje. U to vrijeme Orašje posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja bivše Jugoslavije, a tako i iz Austrije,Njemačke, Italije,Švicarske.

Dani hrvatskog filma je kulturna manifestacija, koja traje 10 dana u Orašju i kao što ime kaže u Orašju se premijerno prikazuju hrvatski filmovi proizvedeni u toj tekućoj godini, prije festivala u Puli, tako da je Orašje u te dane kao mini Hollywood, pošto veliki broj hrvatskih glumaca dođu u Orašje a glavni među njima je i Ivo Gregurević koji je rođen u Donjoj Mahali i koji izrazito voli ovo podneblje.

Zanimljivosti[uredi - уреди]

  • U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih.
  • Grad i općina nemaju vlastitu televizijsku stanicu ali u sklopu JS RTV BiH radi TV studio Orašje. "Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • U gradu se također nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice, koje svakodnevno posjećuju kako građani općine Orašje tako i veliki broj građana Republike Hrvatske,tako da se ćevabdžinice smatraju i kulinarskim turizmom grada Orašja.

Sport[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Minira Jašari - "Mina", poznata pjevačica
  • Mato Neretljak, poznati nogometaš
  • Iljo Dominiković, nogometni čelnik NFSBIH
  • Marko Topić, poznati nogometaš
  • Ivo Gregurević, poznati hrvatski glumac

Zdravstvo[uredi - уреди]

U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrika, genekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, zubarstvo, mikrobiologija i biokemija. U Domu zdravlja nalaze se neuropsihijatrija, ginekologija, pedijatrika, interna medicina, oftalmologija, psihologija i zubarstvo. Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine počela se izgrađivati nova bolnica.

Mediji[uredi - уреди]

  • "Hrvatski radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
  • "TV Studio Orašje JS RTV BiH" studio televizije BiH.

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice