Kladanj

Izvor: Wikipedia
Kladanj
90px
Kladanj Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Kladanj
Načelnik  ?
Površina 325 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

16.070 (1991.)
49.3/km²

Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 11.747 (73,29%)
Srbi 3.833 (23,91%)
Hrvati 38 (0,23%)
Jugoslaveni 272 (1,69%)
ostali 138 (0,88%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 14.015
Muslimani 9.300 (66,35%)
Srbi 4.487 (32,01%)
Hrvati 66 (0,47%)
Jugoslaveni 63 (0,44%)
ostali 99 (0,73%)

Naseljena mjesta su:

Brateljevići, Brdijelji, Brgule, Brlošci, Buševo, Crijevčići, Dole, Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Lupoglavo, Majdan, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši, Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari - Centar, Stupari - Novo Naselje, Stupari - Selo, Suljići, Tarevo, Tuholj, Velika Luka, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Privreda[uredi - уреди]

Nositelj razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

- Akif Šeremet, - Avdaga Hasić, - Sulejman Kupusović - Vehbija Ćoralić

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti.

U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži-Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Osim Kuršumlije i Đurđi-hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali-pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova. Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova.

Među dobrima prirodnog naslijeđa najznačajniji su: jezero pod Konjuhom (Gorsko oko), pećina u Brateljevićima (Djevojačka pećina), Bebravska pećina i pećina Kućara u Goletićima i kanjon rijeke Ujče. Brateljevićka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje su naši preci pretvorili u najznačajnije dovište na ovim prostorima. Ova pećina ima arheološku vrijednost. Skoro izvedeno istraživanje ove pećine otkrilo je pećinske crteže za koje se pretpostavlja da potiču iz antičkog doba. Dovište u Brateljevićima poznatije je kao dovište kod Djevojačke pećine, nije nikakvo svetište. Naime, Brateljevićka dova spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posječenija jedino Ajvatovica u Pruscu. Brateljevićko dovište je specifično i po tome što je vezano za pećinu, a islam ne prihvata kult pećine, pa ga s razlogom svrstavamo u predislamski period.

Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice