Široki Brijeg

Izvor: Wikipedia
Široki Brijeg
Crkva Uznesenja BDM, simbol Širokog Brijega
Crkva Uznesenja BDM, simbol Širokog Brijega
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 43°22′N 17°35′E / 43.367, 17.583
Država  BiH
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Zapadnohercegovačka
Vlast
 - Gradonačelnik Miro Kraljević (HDZ BiH)
Površina
 - Ukupna 388 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 5.039
 - Općina 27.160
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88220
Pozivni broj +387 39
Službena stranica http://www.sirokibrijeg.ba
Karta
Položaj Grada Široki Brijeg na karti BiH

Položaj Grada Široki Brijeg na karti BiH


Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Hercegovne i središte Zapadnohercegovačke županije. Smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko 32.000 stanovnika.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Široki Brijeg imala je 26.437 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 26.231 (99,22%)
Srbi 147 (0,55%)
Muslimani 9 (0,03%)
Jugoslaveni 19 (0,07%)
ostali 31 (0,13%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 27.285
Hrvati 26.940 (98,73%)
Srbi 234 (0,85%)
Muslimani 43 (0,15%)
Jugoslaveni 12 (0,04%)
ostali 56 (0,23%)

Naseljena mjesta su:

Biograci, Buhovo, Crne Lokve, Čerigaj, Dobrić, Dobrkovići, Doci, Donja Britvica, Donji Crnač, Donji Gradac, Duboko Mokro, Dužice, Gornja Britvica, Gornji Crnač, Gornji Gradac, Gornji Mamići, Grabova Draga, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lise, Ljubotići, Ljuti Dolac, Oklaji, Podvranić, Potkraj, Pribinovići, Privalj, Rasno, Rujan, Široki Brijeg, Trn, Turčinovići i Uzarići.


Povijest[uredi - уреди]

Rimsko doba[uredi - уреди]

Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i putova. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerojatno Mokriskika, što ga sredinom X. stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet.

Srednjovjekovna Bosna[uredi - уреди]

Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII. do XV. stoljeća bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lišitce, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.

Osmansko doba[uredi - уреди]

Padom pod Osmanlije sredinom druge polovine XV. stoljeća narod se ovog kraja razbježao i prorijedio. Prvi osmanski popisi u Hercegovini (god. 1468./69., potom 1475.-75. i 1519.) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. Od pada pod Osmanlije pa do sredine XIX. stoljeća Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja susjednih katoličkih zemljama. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se franjevci. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i do tad postojeći crkveni objekti.


19. stoljeće[uredi - уреди]

Novija historija širokobriješkog kraja i Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo svekoliki duhovni, civilizacijski i kulturni preporod. Gradić je počeo nastajati početkom XX. stoljeća oko vodenice Ćemer (turski: ćemer= svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s Mostarom god. 1900. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila 1952. službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg. I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u XIX. i XX. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905., a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878.-1918.) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini, a Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX. stoljeća zacrtane programe.

20. vijek[uredi - уреди]

Široki Brijeg je nakon aprilskog rata 1941., kao i ostatak BiH, postao dio NDH što je bilo pozdravljeno od strane lokalnog hrvatskog hercegovačkog stanovništva što je rezultiralo napadima na susjedna srpska sela [1].

Nakon rata zbog te uloge u ustaškom pokretu Široki Brijeg, isto kao i cijela Zapadna Hercegovina, je nakon toga stigmatiziran kao leglo hrvatskog nacionalizma i protivljenja Jugoslaviji.

S raspadom Jugoslavije, situacija u Širokom Brijegu se promijenila. Reputacija gorljivih hrvatskih nacionalista je omogućila mnogim Širokobriježanima da postanu vodeći članovi Hrvatske demokratske zajednice. U susjednoj Hrvatskoj su tako preko ministra obrane Gojka Šuška, kao i poslovnog čovjeka Miroslava Kutle, stekli ogroman utjecaj na tamošnja zbivanja. Kasnije, za vrijeme rata u BiH, Široki Brijeg je postao jedno od središta secesionističkog pokreta koji se odrazio u stvaranju Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Kočerinska ploča 1404 AD[uredi - уреди]

Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.


Crkva uznesenja blažene djevice Marije[uredi - уреди]

Temelji crkve položeni su dana 23. VII 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Međutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

Samostan na Širokom Brijegu[uredi - уреди]

Pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. II 1844. godine mjesto za samostan dobiveno je kao poklon svojim poslušnim kmetovima od SALIH-BEGA BAKAMOVIĆA.gospodara Lištice i Lištičana 1845. godine. Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja.

Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena.

Dana 20.VI 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida.

Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.

U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.

Obrazovanje[uredi - уреди]

U Širokom Brijegu se danas nalaze dvije osnovne škole, gimnazija fra Dominika Mandića, strukovna i ekonomska škola i likovna akademija.

Sport[uredi - уреди]

Široki Brijeg je jak sportski grad s obzirom na njegovu veličinu. Ima jednu od najljepših košarkaških dvorana u BiH, a ima i nogometni stadion 'Pecara' i teniski centar 'Đulić'.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • mr.Jerko Ivanković - Lijanović, poznati djelatnik i političar
  • Mladen Ivanković - Lijanović, poznati djelatnik i političar
  • Zlatan - Mijo Jelić, general i predsjednik NK Široki Brijeg
  • Ivan Mikulić, poznati glazbenik
  • Stanko Barać, poznati košarkaš
  • Predrag Naletilić, poznati nogometni menadžer
  • Gojko Šušak, hrvatski političar, bivši ministar obrane Hrvatske
  • Stanko Bubalo, poznati nogometaš
  • Željko Ninčić, poznati glumac
  • Mario Bazina, poznati nogometaš
  • Karlo Rotim, pisac
  • Stanko Sabljić, rukometaš
  • Marijana Mikulić, poznata glumica
  • Goran Bogdan, poznati glumac

V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice