Bugojno

Izvor: Wikipedia
Bugojno
90px
Bugojno Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Srednjobosanska
Sjedište Bugojno
Načelnik
Površina 366 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

46.889 (1991.)
128/km²

Bugojno je grad i središte općine u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Geografija[uredi - уреди]

Pogled na Bugojno

Bugojno se nalazi u srednjoj Bosni, tačnije u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Uskopaljska dolina između gradova Gornji i Donji Vakuf.

Bugojno se nalazi na nadmorskoj visini od oko 550 m, a okruženo je planinama Kalin (1530 m), Rudina (1385 m) i Stožer (1662 m). U kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine vlada kontinentalna klima sa toplim ljetima, prijatnim proljećima i jesenima i hladnim zimama sa puno snijega. Sredozemna i kontinentalna klima susreću se u srednjoj Bosni i formiraju poseban ekosistem. Nad okolnim planinama vlada planinska klima.

Historija[uredi - уреди]

Arheološka nalazišta u blizini grada pokazuju da je ovaj kraj naseljen od bronzanog i mlađeg gvozdenog doba. Na ovom području živelo je ilirsko pleme Sardeati, kao i Kelti. Rimljani su ovde osnovali svoj municipijum Ad Matrices.

Uskopaljska dolina je prvi put spomenuta 1244. godine u jednoj povelji kralja Ugarske Bele IV. Padom Bosne pod tursku vlast 1463. godine ovi krajevi su uključeni Klisaški sandžak. Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Bugojno je postalo sjedište kotara. Poslije Prvog svjetskog rata, Bugojno je postalo dio Kraljevine Jugoslavije.

Nakon Drugog svjetskog rata Bugojno je izraslo u centar regije. Bugojno je u socijalističkoj Jugoslaviji bilo poznato kao jedno od rezidencija Josipa Broza Tita, a kasnije se otkrilo da je tamo postojalo podzemno sklonište za rukovodstvo SFRJ u slučaju rata.

Za vrijeme rata u BiH, na području Bugojna su 1993. zabilježeni sukobi između pretežno bošnjačke Armije BiH i pretežno hrvatske milicije HVO. To se odrazilo na etničko čišćenje Hrvata iz tog kraja. Tek nakon završetka rata je došlo do povratka izbjeglica, pa Bugojno polako vraća svoj multietnički karakter. Nakon zaršetka rata opština Bugojno je pripala Federaciji Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Profesor emeritus Ahmed Mutevelić-Veterinarski fakultet Sarajevo prvi doktor nauka u Bugojnu

Branko Mikulić-prijeratni političar u BiH i Jugoslaviji

Stjepan Domaćinović(Domačinović)-Kokan -prijeratni političar u BiH i sportski radnik;

Hrvoje Ištuk-prijeratni političar u BiH;

Božo Vuleta-prijeratni političar i privrednik u BiH;

Aleksandar Vučić-poznati političar porijeklo vodi iz sela Čipulje u Bugojnu;

Ivica Strujić - Profesor, muzičar i slikar

Želimir "Željko" Bebek - poznati pjevač, kompozitor i član grupe"Bijelo Dugme"

Ermin Zec - nogometaš i reprezentativac BiH

Mehmed Alispahić - nogometaš i reprezentativac BiH

Tomislav Piplica - bivši nogometaš i reprezentativac BiH

Vlatko Glavaš - bivši nogometaš i reprezentativac BiH

Stjepan Tomas - bivši nogometaš i reprezentativac Hrvatske

Vlatko Marković - poznati bivši nogometaš i predsjednik HNS-a

Otmar Kreačić - "Kultura" - vojno lice i jedan od osnivača Fudbalskog Kluba Partizan iz Beograda

Nedeljko Bilkić - pjevač narodne muzike

Dejan Lovren - nogometaš i reprezentativac Hrvatske

Zenit Đozić - glumac

Jasmin Duraković

Reuf Karabeg

Muamer Jusufbašić - bivši rukometaš i skakač s mostova

Ranko Stojić - bivši nogometaš i reprezentativac SFRJ, fudbalski menadžer

Tone Vukadin - Profesor i sportski radnik

Blagoje Bratić - nogometni trener

Stipe Pejak - nogometni trener

Igor Mišan - nogometaš

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini. Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Prušcu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prušac se zvao Biograd.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

  • NK Iskra
  • Karate klub "Bugojno" Bugojno

U Velikoj sali općine Bugojno promovirana je nova knjiga „sportskivremeplov.ba“, autora Muhameda Bikića predstavljena je danas u izdavačkoj kući Buybook. Knjigu su promovisali nekadašnji bh. reprezentativac Vlatko Glavaš, novinari Sinan Sinanović, Rešad Mamela i Almir Šećkanović.

Domaćini promocije, predsjedavajući općinskog vijeća Bugojno Vlatko Glavaš i načelnik Bugojna Hasan Ajkunić istakli su da svaki bh. projekat podržavaju, a upravo je to „sportskivremeplov.ba“, dugogodišnjeg novinara Muhameda Bikića , koji u u svojoj knjizi, između ostalog, ističe čuvenu izjavu našeg bivšeg nogometnog reprezentativca Vlatka Glavaša.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bugojno koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice