Bugojno
|
||
 |
||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Srednjobosanska | |
| Sjedište | Bugojno | |
| Načelnik | ||
| Površina | 366 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
46.889 (1991.) 128/km² |
|
Bugojno je grad i središte općine u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.
Sadržaj/Садржај |
Geografija [uredi - уреди]
.jpg)
Bugojno se nalazi u srednjoj Bosni, tačnije u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Uskopaljska dolina između gradova Gornji i Donji Vakuf.
Bugojno se nalazi na nadmorskoj visini od oko 550 m, a okruženo je planinama Kalin (1530 m), Rudina (1385 m) i Stožer (1662 m). U kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine vlada kontinentalna klima sa toplim ljetima, prijatnim proljećima i jesenima i hladnim zimama sa puno snijega. Sredozemna i kontinentalna klima susreću se u srednjoj Bosni i formiraju poseban ekosistem. Nad okolnim planinama vlada planinska klima.
Historija [uredi - уреди]
Arheološka nalazišta u blizini grada pokazuju da je ovaj kraj naseljen od bronzanog i mlađeg gvozdenog doba. Na ovom području živelo je ilirsko pleme Sardeati, kao i Kelti. Rimljani su ovde osnovali svoj municipijum Ad Matrices.
Uskopaljska dolina je prvi put spomenuta 1244. godine u jednoj povelji kralja Ugarske Bele IV. Padom Bosne pod tursku vlast 1463. godine ovi krajevi su uključeni Klisaški sandžak. Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Bugojno je postalo sjedište kotara. Poslije Prvog svjetskog rata, Bugojno je postalo dio Kraljevine Jugoslavije.
Nakon Drugog svjetskog rata Bugojno je izraslo u centar regije. Bugojno je u socijalističkoj Jugoslaviji bilo poznato kao jedno od rezidencija Josipa Broza Tita, a kasnije se otkrilo da je tamo postojalo podzemno sklonište za rukovodstvo SFRJ u slučaju rata.
Za vrijeme rata u BiH, na području Bugojna su 1993. zabilježeni sukobi između pretežno bošnjačke Armije BiH i pretežno hrvatske milicije HVO. To se odrazilo na etničko čišćenje Hrvata iz tog kraja. Tek nakon završetka rata je došlo do povratka izbjeglica, pa Bugojno polako vraća svoj multietnički karakter. Nakon zaršetka rata opština Bugojno je pripala Federaciji Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Uprava [uredi - уреди]
Gospodarstvo [uredi - уреди]
Slavni ljudi [uredi - уреди]
Profesor emeritus Ahmed Mutevelić-Veterinarski fakultet Sarajevo prvi doktor nauka u Bugojnu
Branko Mikulić-prijeratni političar u BiH i Jugoslaviji;
Stjepan Domacinovic-Kokan -prijeratni političar u BiH;
Hrvoje Istuk-prijeratni političar u BiH;
Bozo Vuleta-prijeratni političar i privrednik u BiH;
Profesor, muzicar i slikar Ivica Strujic
Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]
Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini. Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.
Obrazovanje [uredi - уреди]
Kultura [uredi - уреди]
Sport [uredi - уреди]
Karate klub "Bugojno" Bugojno
Vanjske veze [uredi - уреди]
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Bugojno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
.png){kind=link}