Kanton 10

Izvor: Wikipedia
Livanjski kanton
Livanjska županija
Položaj kantona u BiH Općine Hercegbosanskog kantona
Sjedište Livno
Premijer Ante Pelivan
Općine Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad
Površina 5.020 km²
Stanovništvo
- Ukupno
- Gustina

84.239
17,07/km²

Livanjski kanton (ostali nazivi: Hercegbosanska županija, Sjeverna Hercegovina, Kanton 10) je kanton u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine, smešten u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Sjedište kantona je u Livnu.

Teritorija kantona, koja se sastoji od 6 opština (Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad), je površine 5.020 km², što ga čini desetim delom Bosne i Hercegovine. Na cenzusu 1991. godine, 115.726 ljudi je živelo na današnjoj teritoriji kantona. Danas je taj broj manji i procenjuje se da je trenutan broj stanovnika Zapadnobosanskog kantona oko 90.000.

Velika kraška polja (Livanjsko polje, Duvanjsko polje, Glamočko polje, Kupreško polje) ovog kantona su njegova glavna geografska karakteristika.

Naziv[uredi - уреди]

Lokalne vlasti ovaj kanton nazivaju Hercegbosanska županija. To je posljedica događanja tokom rata u Bosni kada je deo ove teritorije obuhvatala nekadašnja Herceg-Bosna, ratni entitet bosanskih Hrvata.

Bošnjaci, pak, koriste izraz Zapadnobosanski kanton, jer geografska regija Zapadna Bosna ima nešto širi opseg, odnosno naziv podsjeća na Autonomnu republiku Zapadnu Bosnu, nepriznatu državu pristaša Fikreta Abdića, koja je nestala za vrijeme prošlog rata. Umjesto toga se preferira izraz Livanjski kanton', koji se opet ustalio zbog poznatih antagonizama između tomislavgrađana i livnjaka, pa je činjenica da takav naziv odgovara i livnjacima i muslimanima.

Neutralan naziv za ovaj kanton je Kanton 10, kog najčešće upotrebljavaju međunarodne institucije.

Geografija[uredi - уреди]

Kantoni Federacije BiH
Buško jezero: S okusom mora

Kanton zaprema površinu od 4.934 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području kantona obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine. Budući da je u toku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini kantona obitava 84.239 stanovnika, iako je tačne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja.

Privreda[uredi - уреди]

Hercegbosanski kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u 1998 i 1999 godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234, u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivani pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Važnija preduzeća:

  • LURA MLJEKARA - LIVNO - proizvodnja sira
  • FINVEST DRVAR - prerada drva
  • RUDNICI UGLJENA "TUŠNICA" LIVNO
  • TRESETIŠTE - BOSANSKO GRAHOVO - eksploatacija i prerada treseta
  • AGRARIA GLAMOČ - poljoprivredna proizvodnja
  • LIVANJSKO POLJE - poljoprivreda i stočarstvo
  • TVORNICA KABELA KAPIS TOMISLAVGRAD


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice