Livanjsko polje

Izvor: Wikipedia
Pogled na Livanjsko polje
Pogled na Buško blato
Rijeka Sturba
Grad Livno
Datoteka:Jurkic.jpg
"Sunčane zrake nad Livanjskim poljem" viđene okom Gabrijela Jurkića 1960. godine

Livanjsko polje je kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Položaj[uredi - уреди]

Prostire se između kraških planina Dinare (najviši vrh Troglav 1913 m.n.m) i Kamešnice (1849 m.n.m) na jugozapadu, krečnjačke površine sa Grabovičkom planinom (1008 m.n.m) na jugoistoku, Tušnice na istoku, Krug planine (suhovrh, 1457 m.m.m) i Cincara na sjeveroistoku, Golije na sjeveru, te Šatora (1872m) i Staretine (1892 m.n.m) na zapadu. Polje ima površinu od 405 km² i pretpostavlja se da je najveće kraško polje na svijetu[1], dinarski je izduženo 64 km (najduže među kraškim poljima kod nas), prosječno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad mora.

Hidrografija[uredi - уреди]

Livanjsko polje sadrži impresivnu mrežu površinskih i podzemnih tokova, uključujući rijeke, izvore, ponore i jezera. Najveće je plavno područje u Bosni i Hercegovini i jedno od najvećih u ovom dijelu svijeta. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tokom neogena bilo pod vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je Buško Blato ili Buško jezero najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu kontinenta, a valja spomenuti i Brežinsko jezero na sjeverozapadu polja. Kroz Livanjsko polje protiče i nekoliko rijeka-ponornica, koje pripadaju Jadranskom slivu rijeka. Najznačajnije su: Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča, Jaruga, Ričina, koje su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi ponori, odnosna vrela, omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima.

Klima[uredi - уреди]

Gradnjom akumulacije Buško Blato tokom 1960-ih godina došlo je do promjene klime na širem području Livna. Duge i hladne zimske mjesece pune snijega, sa karakterističnim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su pretežito kišovite zime, sa nešto smanjenom količinom padavina, te duga, topla ljeta.

Naseljena mjesta[uredi - уреди]

Najveće mjesto Livanjskog polja je Livno, po kojemu je polje i dobilo ime, grad i središte općine sa oko 40.000 stanovnika. Livno je smješteno na sjeveroistočnom dijelu polja, pod brdom Bašajkovac. Najveća sela Livanjskog polja su: Veliki Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Čuklić, Zabrišće, Bila, Čelebić, Lusnić, Strupnić, Kovačić, Vrbica, Bojmunte.

Flora i fauna[uredi - уреди]

Livanjsko polje je proglašeno za važno stanište od međunarodnog značaja pod okriljem međunarodne Ramsarke konvencije.[2], sa značajnom populacijom rijetkih ptica uključujući populacije: eje livadarke (Circus pygargus), orla kliktaša (Aqiula pomarina), crvenonoge prutke (Tringa totanus), šljuke (Gallinago gallinago) i bukavaca (Botaurus stellaris). Livanjsko polje je, također, od izuzetne međunarodne važnosti za kosca (Crex crex).

Livanjsko polje je istovremeno i tradicionalno područje za uzgoj krava i ovaca,iz čega rezultira i proizvodnja mlijeka, odnosno glasovitog livanjskog sira. Stanovnici polja bave se također i proizvodnjom i uzgojem tradicionalnih kontinentalnih povrtnih kultura, međ kojima se krompir i kupus ubrajaju u najpopularnije.

Vegetacija ovog područja je posebna mješavina sjevernoevropske flore travnjaka i mediteranskih priobalnih biljaka, dok velike površine polja zauzima šuma hrasta koja je važna za očuvanje tla. Livanjsko polje je kao i sva krška područja Bosne i Hercegovine među najočuvanijim u Europi, ali je i dalje nezaštićeno i direktno ugroženo korištenjem voda i neodrživim korištenjem resursa. Zaštita Livanjskog polja nije samo od vitalnog značaja za održavanje jedinstvenih prirodnih vrijednosti, već je i ključna razlika u odnosu kratkoročnog i trajnog raspolaganja resursima u koristit lokalnog stanovništva (Izvor: Voditeljica slatkovodnog programa u Mediteranskom odjelu WWF-a).

Ekološka ugroženost[uredi - уреди]

Prijetnje bogatstvima Livanjskog polja su neprikladno korištenje zemljišta i upravljanja vodama. Nove planirane prijetnje uključuju isušivanje plavnih područja prikupljanjem i zadržavanjem voda u bazenima ili njihovim transferom putem umjetnih kanala i tunela, što može dovesti u opasnost tradicionalne privredne aktivnosti koje se većinom odnose na uzgoj stoke i proizvodnju sira od čega trenutno živi oko 600 obitelji. Najpoznatiji proizvod s ovog područja, Livanjski sir, je dobar razlog za zaštitu tzv. "Umjerenih travnjaka". Održavanje ovakvog tradicionalnog načina korištenja zemljišta je od velikog značaja uzevši u obzir da dalmatinska obala u susjednoj Hrvatskoj prima pitku vodu iz gornjeg Cetinskog sliva s Livanjskim poljem kao najznačajnijim vlažnim staništem.

Također pogledajte[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]