Kraljeva Sutjeska
| Kraljevska Sutjeska |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država | |
| Entitet | |
| Opština/Općina | Kakanj |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (1991) | 852 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoevropska: UTC+1 |
| Ostali podaci | |
Koordinate: 44° 07′ 08" SGŠ, 18° 11′ 56" IGD
Kraljevska Sutjeska je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Kakanj koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 852 stanovnika.[1]
Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka.
Sadržaj/Садржај |
Geografija[uredi - уреди]
Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv sutjeska.
Istorija[uredi - уреди]
Kraljeva Sutjeska je zajedno sa tvrđavom Bobovac bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića, Tomaša i Tvrtka.
Bosna je u XIV i XV vijeku doživjela snažan kulturni uspon, a njen centar je bio u Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV vijeka saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje gradskog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađe Bobovca. Prije nego što je Austrija u svojim dokumentima dala ime mjestu Kraljeva Sutjeska, u XIV vijeku susreće se naziv -{Curia bani}-, što se prevodi kao Banski dvor. Naime, prije krunisanja kralja Tvrtka (1377), bosanskom državom su vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stefan Kotromanić).
Danas je ovo naselje najpoznatije po franjevačkom manastiru i Dusper kući, najstarijoj kući u Srednjoj Bosni (rani 18. vek).
Stanovništvo[uredi - уреди]
| Nacionalnost | 1991. |
| Muslimani | 45 |
| Hrvati | 752 |
| Srbi | 2 |
| Jugosloveni | 29 |
| ostali | 24 |
| Ukupno | 852 |
Privreda[uredi - уреди]
Kultura[uredi - уреди]
Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18. vijeka. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u selo nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predanju sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.[2]
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp