Dobrinja

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Dobrinja (razvrstavanje).

Naselje Dobrinja izgrađeno je za potrebe Zimske olimpijade, održane 1984. u Sarajevu. Niklo je na prostoru bivšeg sela Dobrinja, udaljenog nekoliko kilometara od središta grada. Nakon Olimpijade, u izgrađene objekte koje su koristili vrhunski športaši, useljavaju novi stanovnici, mahom stambeno nezbrinuti građani Sarajeva, te Dobrinja postupno dobiva obrise pravog gradskog naselja. Zahvaljujući dobroj prometnoj infrastrukturi, tj. povezanosti s ostalim gradskim naseljima, stanovnici nemaju problema kad je riječ o prijevozu do radnih mjesta koja su uglavnom u drugim dijelovima grada. Naime, na području Dobrinje, po prirodi stvari, nema industrijskih kapaciteta.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Iako je nezahvalno govoriti o brojci stanovnika, procjenjuje se da se kreće oko četrdesetak tisuća. Administracijski, naselje je inkorporirano u općinu Novi Grad.

Historija[uredi - уреди]

Prva faza izgradnje naselja završena je još 1983. godine, kada je izgrađena Dobrinja 1 i 2, čije su zgrade pružile dom novim stranovnicima grada, a nakratko i učesnicima 14. Zimskih olimpijskih igara. Dva oveća kvarta, jedna škola i trolejbuska veza sa gradom bila bi osnovna struktura tadašnjeg izgleda naselja. Uskoro se toj slici pridružuje još jedna škola, a onda i Dobrinja 3. Nova škola i nova dva kvarta, Dobrinja 4 i 5 izgrađeni su i useljeni neposredno pred početak rata. Upravo ta dva kvarta pretrpjela su najveću destrukciju u ratu. Sve tri škole su uništene. Dobrinja 4 i dijelovi Dobrinje 1 danas pripadaju Republici Srpskoj.

Na području Dobrinje se nalaze 3 osnovne škole: Osnovna škola "Skender Kulenović", "Ćamil Sijarić" i "Osman Nuri Hadžić" i jedna srednje škola: Gimnnazija Dobrinja.

Mjesne zajednice[uredi - уреди]

  • MZ Dobrinja A
  • MZ Dobrinja B
  • MZ Dobrinja C
  • MZ Dobrinja D

Župa Dobrinja[uredi - уреди]

Rimokatolički vjernici s područja Dobrinje, njih oko šest stotina, duhovne potrebe zadovoljavaju u okviru župe osnovane 1997. godine. Još nemaju vjerski objekt u kojem bi se okupljali na misna slavlja, ali u perspektivi je izgradnja crkve i pratećih objekata. [1]

Reference[uredi - уреди]

Sarajevska naselja
Alifakovac | Alipašino polje | Baščaršija | Bentbaša | Bistrik | Bjelave | Brdo džamija | Breka | Buća potok | Budakovići | Buljakov potok | Centar | Ciglane | Crni vrh | Čolin potok | Dobrinja | Džeka | Faletići | Gorica | Grbavica | Hrasno | Hrid | Jekovac | Koševo | Koševsko brdo | Kovači | Kovačići | Logavina | Marijin dvor | Mojmilo | Mihrivode | Neđarići | Obala | Otoka | Pofalići | Saraj polje | Sedrenik | Skenderija | Stup | Sunce | Širokača | Švrakino selo | Vraca | Velešići | Vratnik