Izbori
| Ovaj članak je dio serije na temu Politika |
| Izbori |
| Terminologija |
| Pod-serija |
| Liste |
Izbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom telu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnoso državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju. Izbori su zbog toga izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti.
Izbori su prema tome, uobičajni mehanizam putem kojeg moderne demokracije biraju članove svog parlamenta, negdje i izvršnu vlast (vrlo često predsjednika države), a ponegdje i članove sudske vlasti (suce, ali vrlo rijetko).
Izbori se odvijaju na nacionalnoj (državnoj) razini i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini biraju se članovi nacionalnog, državnog parlamenta - vrhovnog predstavničkog tijela građana te državnog poglavara, ukoliko se on ne bira na neki drugi način (u parlamentu, imeovanjem od strane nekog tijela, rođenjem - u monarhiji) . Na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela (npr. općinske, pokrajinske, regionalne skupštine) te eventualno drugi predstavci (gradonačelnici, načelnici i slično).
Osim državnih, izbor se provode i u različitim organizacijama i udrugama, političkim stankama, korporacijama, itd.
Ideja o izborima onih koji su na vlasti sazrijevala je usporedno s razvojem teorije o narodnom suverenitetu kao temeljnom elementu institucionalnom izvoru posredne demokracije odosno predstavičke vladavine.
Sadržaj/Садржај |
Vrste [uredi - уреди]
Većina suvremenih demokratskih sistema poznaje više vrsta izbora:
Referendum predstavlja posebnu vrstu demokratskog izjašnjavanja koje se vezuje uz sistem neposredne demokracije.
Karakteristike izbora [uredi - уреди]
Biračko pravo [uredi - уреди]
Biračko pravo se u najširem smislu dijeli na aktivno - koje određuje tko smije birati - i pasivno - tko smije biti biran. U užem smislu se pod biračkim pravom smatra aktivno biračko pravo. U većini modernih država ga danas imaju svi punoljetni državljani; od toga izuzetak mogu predstavljati ličnosti koje su ga izgubile zbog osude za krivično djelo ili gubitka poslovne sposobnosti.
U pojedinim državama EU uz državljane aktivno biračko pravo mogu imati i državljani drugih država-članica, ali isključivo na lokalnim izborima.
Nominacija = [uredi - уреди]
U predstavničkim demokracijama je za natjecanje osoba za javnu funkciju potrebno preći određenu proceduru, koja se obično regulira zakonima. U sistemima direktne ili bestranačke demokracije se u načelu svaka osoba može kandidirati za izbore.
Izborni sistemi [uredi - уреди]
Izborni sistemi predstavljaju skup procedura i pravila čiji je cilj glasove pretvoriti u određenu političku odluku. Pod time se podrazumijevaju načini glasanja, ali prije svega sistemi glasanja, kojima je svrha odrediti načine koji glasove pretvaraju u sastav tako izabranog glasačkog tijela. Pri tome se razlikuju dvije glavne grupe izbornih sistema - proporcionalni proporcionalni i većinski izborni sistem.
Raspored izbora [uredi - уреди]
Većina država u svojim ustavima zakonima ima fiksirano trajanje mandata za birane funkcionare i predsjednička tijela, koje obično iznosi između dvije i sedam godina. Pojedine države nekada imaju zakonima ili na drugi način fiksirane datume kada se tradicionalno održavaju izbori, pri čemu su karakteristične SAD gdje se izbori održavaju prvog utorka u novembru.
Izbori se, ponekad mogu radi raznih razloga održati i prije zakazanog roka, i tada se obično govori o prijevremenim izborima.
Izborne kampanje [uredi - уреди]
Pred izbore kandidati i njihove stranke nastoje na razne načine uvjeriti birače da im daju glas. Te aktivnosti se obično nazivaju izbornom kampanjom.
Poteškoće s izborima [uredi - уреди]
Iako većina država u svijetu održava izbore, za dio njih se tvrdi da ne odgovaraju modernim standardima "slobodnih i poštenih" izbora. To se najčešće odnosi na zakone kojima se vlast ili pojedina stranka, kandidat i frakcija pred izbore dovodi u povlašteni položaj u odnosu na druge, zatim kroz zastrašivanje ili manipuliranje i falsificiranje izbornih rezultata.
V. također [uredi - уреди]
