Izborna prevara

Izvor: Wikipedia

Izborna prevara u širem smislu predstavlja sve one ilegalne aktivnosti čija je svrha uticaj na rezultat izbora. Te mogu biti u širokom rasponu od zastrašivanja i podmićivanja birača, odnosno članova biračkih tijela, do prijavljivanja lažnih birača, uništavanja ili falsificiranja glasačkih listića, te objavljivanja lažnih izbornih rezultata. Te aktivnosti krivična zakonodavstva nekih država tretiraju kao posebno krivično djelo izborne prevare.

U još širem smislu se pod izbornom prevarom smatraju sve one aktivnosti, koje iako u okviru zakona, rezultat čine nepoštenim, odnosno iskrivljuju pravu volju birača.

Najekstremniji oblik izborne prevare je izborna predstava karakteristična za autoritarne i totalitarne države.

Vrste[uredi - уреди]

Metode izborne prevare se razlikuju, prije svega ovisno o vrstama izbora, njihovoj razini, broju birača, kandidata, izbornom sistemu i cilju koji nastoji postići osoba ili organizacija koja provodi izbornu prevaru. Sve one se općenito mogu podijeliti na:

Manipulacije s biračkim tijelom[uredi - уреди]

  • gerrymandering
  • umjetno povećavanje biračkog tijela;
  • oduzimanje biračkih prava
  • zastrašivanje birača
    • nasilje ili prijetnje nasiljem biračima
    • napadi na birališta
    • prijetnje otpuštanjima ili tužbama
  • kupovina glasova
  • obmanjivanje birača

Manipulacije biračkim procesom[uredi - уреди]

  • višestruko glasanje
  • pogrešno bilježenje glasova
  • zloupotreba posredničkih glasova
  • uništenje i poništavanje glasova

Vidi[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]