Svjetska trgovinska organizacija

Izvor: Wikipedia
Svjetska trgovinska organizacija
World Trade Organization
Organisation mondiale du commerce
Organización Mundial del Comercio
Svjetska trgovinska organizacija
Sjedište Ženeva, Švicarska
Članstvo 150 država članica
Službeni jezici engleski, francuski, španjolski
Generalni direktor Pascal Lamy
Uspostavljanje 1. siječnja 1995.
Službene stranice http://www.wto.int/

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. siječnja 1995. godine.

Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 150 država članica. Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005.).


Razvoj[uredi - уреди]

Jedna od ideja Konferencije u Bretton Woodsu bio je pokušaj stvaranja Međunarodne trgovinske organizacije (ITO - International Trade Organization) kao specijalizirane agencije UN, putem koje bi stvorila pravila i načela međunarodne trgovine. Predstavnici država na UN-ovoj Konferenciji u Havani o trgovini i zapošljavanju 1948. godine složili su se oko Povelje ITO, ali njezinu ratifikaciju zaustavio je Kongres SAD, što je dovelo do propasti ITO kao institucije. Inicijalni nacrt Povelje ITO bio je ambiciozan, nadilazio je pravila svjetske trgovinske discipline budući je predviđao pravila u područjima zapošljavanja, međunarodnih investicija, usluga, restriktivne poslovne prakse.

Neuspjeh ITO rezultirao je pristupanjem 23 (od inicijalno 50 čija je namjera bila utemeljenje ITO) države Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) u Ženevi. GATT-om je pokrenuta postupna trgovinska liberalizaciju i uklanjanje protekcionističkih mjera u trgovini robom koje su predstavljale ostavštinu iz 30-ih godina 20. stoljeća. Sve do 1994. godine, tijekom 47 godina i kroz četiri runde pregovora (Dillon runda (1960. - 1961.), Kennedy runda (1964. - 1967.), Tokyo runda (1973. - 1979.) i Urugvajska runda (1986. - 1994.)), GATT-om je stvaran multilateralni trgovinski sustav, koji je 1995. godine prerastao u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Formalno utemeljenje WTO proizlazi iz Urugvajske runde koja je uspješno okončana Ministarskom konferencijom u Marakešu (Maroko) 1994. godine. Deklaracijom iz Marakeša od 15. travnja 1994. godine utemeljena je WTO kao međunarodna organizacija koja je u svoju strukturu ugradila dotadašnji Opći sporazum o carinama i trgovini, ali je svoju nadležnost proširila na dva druga nova područja – trgovinu uslugama (GATS) i intelektualno vlasništvo (TRIPS).

Kronologija[uredi - уреди]

  • 1986 . - 1994. - Urugvajska runda pregovora o GATT- u rezultirala je Marakeškim sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.
  • 1. siječnja 1995. - formalno uspostavljena WTO
  • 1. ožujka 1995. - Renato Ruggiero postao je prvi generalni direktor, te započeo svoj četverogodišnji mandat.
  • 9. prosinca - 13. prosinca 1996. - prva ministarska konferencija u Singapuru. Singapurska ministarska deklaracija potvrđuje opredjeljenje članica za daljnjom liberalizacijom trgovine uslugama, s posebnim naglaskom na potrebe okončanja pregovora o trgovini telekomunikacijskim, financijskim i uslugama u pomorskom transportu. Deklaracijom je izražena podrška za ugrađivanjem područja investicija i konkurencije u okvire WTO.
  • 18. svibnja - 20. svibnja 1998. - druga ministarska konferencija u Ženenevi.
  • 1. rujna 1999. - Mike Moore postao generalni direktor.
  • 30. studenog - 3. prosinca 1999. - treća ministarska konferencija u Seattleu (SAD). Konferenciju je popratila atmosfera demonstracija raznih interesnih skupina, što je rezultiralo stvaranjem antiglobalizacijskog pokreta na svjetskoj razini. Izostala je očekivana odluka o pokretanju nove runde pregovora i po prvi put nije donesena ministarska deklaracija.
  • November 9 - November 13, 2001 - 4th ministerial conference in Doha, Qatar begins the Doha round. Issuance of the Doha Declaration.
  • 11. prosinca 2001 - Kina je postala članicom WTO nakon petnaestogodišnjeg pregovaranja za članstvo (najdulje u GATT-ovoj povijesti).
  • January 1, 2002 - Taiwan joined under the name "Separate Customs Territory of Taiwan, Penghu, Kinmen and Matsu".
  • 1. rujna 2002. - Supachai Panitchpakdi postao glavni direktor.
  • 10. rujna - 14. rujna 2003. peta ministarska konferencija u Cancúnu (Meksiko)

Ministarskom konferencijom 2001. godine u Dohi (Katar) pokrenuta je nova runda multilateralnih trgovinskih pregovora (Doha runda), čime će nadležnost WTO biti dodatno proširena područjima ulaganja i zaštite okoliša (tzv. Singapurska područja). Sta se desava sa Doha rundom posle 2003. do danas?

Cilj i načela WTO[uredi - уреди]

Temeljni cilj WTO je postizanje održivog rasta i razvitka gospodarstava, opće dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruženja, te doprinos postizanju bolje suradnje u vođenju svjetske ekonomske politike. Stoga, djelovanje WTO usredotočeno je na stvaranje: otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima, integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te tranzicijskih zemalja u multilateralni sustav i postizanje maksimalno mogućeg stupnja transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.

WTO sporazumi sadrže nekoliko osnovnih načela kojima je cilj stvaranje multilateralnog liberalnog trgovinskog sustava i obuhvaćaju:

  • načelo nediskriminacije
    • princip Najpovlaštenije-Nacije - NPN (Most-Favored-Nation / MFN) i
    • princip Nacionalnog Tretmana - NT (National Treatment / NT);
  • načelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoći nerazvijenim zemljama.

Organizacijska struktura[uredi - уреди]

  • Ministarska konferencija najviše je tijelo koje odlučuje o pitanjima WTO
  • Tijelo za rješavanje sporova (Dispute Settlement Body) zasjeda u obliku odnosno na razini Glavnog vijeća i sadrži dva pomoćna tijela:
    • Skupina stručnjaka za rješavanje sporova (Dispute Settlement Panels of experts) i
    • Žalbeno tijelo (Appellate Body).
  • Vijeća su tijela treće razine organizacijske strukture WTO, odgovorna su Glavnom vijeću, sastoje se od predstavnika svih članica, nadležna su za pitanja iz pripadajućih im sporazuma, sadrže pomoćna tijela, odbore i radne skupine, koja su tijela četvrte razine, također sastavljena od predstavnika svih članica. Postoje tri vijeća:
    • Vijeće za trgovinu robama (Goods Council),
    • Vijeće za trgovinu uslugama (Services Council),
    • Vijeće za trgovinska pitanja vezana uz intelektualno vlasništvo (TRIPS Council).
  • Odbori i radne skupine unutar Vijeća tijela su četvrte najniže razine organizacijske strukture WTO.
  • Tajništvo WTO nalazi se u Ženevi. Sastoji se od ureda Glavnog direktora i četiri ureda zamjenika Glavnog direktora.

Izvan WTO[uredi - уреди]

U Svetskoj trgovinskoj organizaciji se nalaze gotovo sve države sveta to jest njih 156. sveukupno. Izvan ove organizacije od većih država su 2012. godine još samo:Afganistan, Alžir, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Etiopija, Iran, Irak, Kazahstan, Libanon, Libija, Sirija,Sjeverna Koreja, Srbija, Sudan i Uzbekistan. Normalno član WTOa nije niti Južni Sudan koji je postao nezavisan tek 2012. godine .

Vanjski linkovi[uredi - уреди]