Žaba

Izvor: Wikipedia
Žaba

Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je također drugačije (okruglo, glava naprijed).

Zadnje noge su im znatno duže od prednjih, na kojim se nalazi 4 ili 5 prstiju. Zadnje noge su prilagođene za tzv. katapultarni skok. Najveći broj žaba polaže tisuće jaja u vodi, gdje larve zvane punoglavci završe larveni period i metamorfozu. Hrane se mušicama, komarcima itd. Također postoje otrovne žabe koje su "obojene" živim bojama. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i strelice.

Žlijezde[uredi - уреди]

Žlijezde u koži žabe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva Usmina. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze kromatofori, mišićna vlakna i žlijezde. Dvije vrste žlijezda se nalaze kod "prave žabe" Rana species, a to su sluzne (mukozne) i zrnate žlijezde.

Pigment[uredi - уреди]

Pigmentne stanice kod žabe nazivaju se Kromatofori. Oni sadrže razna pigmentna zrnca, različitih boja: žute, crvene, smeđe. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajednički nazivaju Alanofori

Škrge[uredi - уреди]

Nemaju unutarnje ni vanjske škrge. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na vanjskoj strani životinje, kao privjesci, a služe kao opskrba krvlju s kisikom. Krv pritom iz srca ulazi u škrge, koje se sastoje od mnogo krvnih žilica, tu se vrši izmjena plinova te se kisik veže na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i tako prenosi tijelom.


Zanimljivosti[uredi - уреди]

  • Najveća vrsta je Rana Goliath koja živi u Kamerunu i duga je 35 cm.
  • Danas je poznato oko 3800 vrsta žaba.
  • 7,14 skočila je žaba bukačica!
  • Zadnje noge zabe golijata dugačke su 60cm!
  • Jedini"Muzej žaba" nalazi se u Lokvama-Hrvatska

Galerija[uredi - уреди]