Kumrovec
| Kumrovec |
|
|---|---|
|
|
|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Krapinsko-zagorska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001) | 1.854 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoeuropska: UTC+1 |
| Ostali podaci | |
Koordinate: 46° 04′ 12" SGŠ, 15° 40′ 12" IGD
Kumrovec je naselje i sjedište općine u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis [uredi - уреди]
Nalazi se u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, a gospodarski gravatira Zagrebu, od kojeg je udaljen 48 kilometara.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kumrovec imala je 1.854 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:
- Donji Škrnik - 200
- Dugnjevec - 86
- Kladnik - 186
- Kumrovec - 304
- Podgora - 42
- Ravno Brezje - 258
- Razdrto Tuheljsko - 125
- Razvor - 227
- Risvica - 309
- Velinci - 117
Uprava [uredi - уреди]
Načelnik općine je Milivoj Prekratić.
Povijest [uredi - уреди]
Gospodarstvo [uredi - уреди]
Slavni ljudi [uredi - уреди]
Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]
U Kumrovcu se nalazi Muzej "Staro selo" (Eko-selo Kumrovec), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Povijest "Starog Sela" počinje postavljanjem Titova spomenika 1948. ispred njegove rodne kuće, a 1952. osniva se Muzej u Kumrovcu. Danas se rodna kuća Josipa Broza Tita nalazi na početku Muzeja i sadrži povijesne i etnološke izloške. Do sada je uređeno oko 40 stambenih, gospodarskih i pomoćnih objekata, tako da je "Staro selo" daleko najaktraktivniji objekt ove vrste u Hrvatskoj. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19. st., kao što su: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr.
Okružen ruševinama Cesargrada i kapelom Majke Božje Risvičke, na ulasku u Općinu Kumrovec, na cesti Klanjec-Kumrovec, nalazi se spomenik hrvatskoj himni "Lijepa naša" u zaštićenom, značajnom krajoliku Zelenjaku, okruženom šumovitim padinama klanca rijeke Sutle. Spomenik su podigli povodom 100. obljetnice himne Braća Hrvatskog Zmaja i to u čast njenom autoru Antunu Mihanoviću.