Marija Bistrica

Izvor: Wikipedia
Marija Bistrica

Pošalji fotografiju

Grb
Osnovni podaci
Županija Krapinsko-zagorska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001) 6.612
Položaj
Koordinate 46°04′N 16°07′E / 46.06, 16.11
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Marija Bistrica na karti Hrvatske
Marija Bistrica
Marija Bistrica
Marija Bistrica (Hrvatske)
Marija Bistrica na karti Krapinsko-zagorska županija
Marija Bistrica
Marija Bistrica
Marija Bistrica (Krapinsko-zagorska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 46° 03′ 36" SGŠ, 16° 06′ 36" IGD
Marija Bistrica je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, a koja administrativno pripada Krapinsko - zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

  • načelnik: Stjepan Muhek dipl.ing elektrotehnike
  • predsjednik Općinskog Vijeća: Josip Klapač

Povijest[uredi - уреди]

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatskougarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto, zove se Marija Bistrica.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Religija[uredi - уреди]

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Gospin kip zbog opasnosti od Turaka, premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima, koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke, koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle, crkvu je obnovio i proširio te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke bazilikom minor. Zagrebački je nadbiskup dr. Antun Bauer 1935. okrunio čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju, kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište, Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Održan je Nacionalni euharistijski kongres u Mariji Bistrici 1984.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiquerec, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim, 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu, 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josip Bozanića, bazilika Majke Božje Bističke, postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije, 18. svibnja 2003.

Sport[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Krapinsko-zagorske županije
Gradovi

Donja Stubica | Klanjec | Krapina | Oroslavje | Pregrada | Zabok | Zlatar


Općine


Bedekovčina | Budinščina | Desinić | Đurmanec | Gornja Stubica | Hrašćina | Hum na Sutli | Jesenje | Konjščina | Kraljevec na Sutli | Krapinske Toplice | Kumrovec | Lobor | Mače | Marija Bistrica | Mihovljan | Novi Golubovec | Petrovsko | Radoboj | Stubičke Toplice | Sveti Križ Začretje | Tuhelj | Veliko Trgovišće | Zagorska Sela | Zlatar-Bistrica

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj