Josip Bozanić

Izvor: Wikipedia
Josip Bozanić

Josip Bozanić je hrvatski kardinal. Rođen je u Sušaku kod Rijeke 20. marta 1949. godine kao prvo dete od četvoro dece Ivana i Dinke rođene Valković. Bozanićeva porodica je živela u mestu Vrbnik na ostrvu Krku, gde je završio osnovnu školu. Nakon završene osnovne škole, otišao je u semenište u Pazin. Poslednju godinu završio je u Zagrebu. Tema diplomskog rada bila je delo biskupa Antuna Mahnića.

Sveštenička karijera[uredi - уреди]

Nakon studija, Bozanić je odslužio vojni rok u Peći na Kosovu. Nakon što se vratio sa služenja vojnog roka postavljen je za sveštenika Krčke biskupije, 29. juna 1975. godine u Krku. Godine 1975. U Vrbniku je odslužio prvu misu. Obavljao dužnost kapelana u Malom Lošinju, a u Velikom Lošinju bio je zamenik župnika. U jesen 1979. Bozanić je otišao u Rim gde je ostao gotovo sedam godina. U Hrvatskom papinskom zavodu započeo je studije dogmatike na Gregorijani i studije crkvenog prava na Lateranskom univerzitetu. Nakon povratka u Hrvatsku 1986. godine na Krku vrši dužnost župnog vikara. Vrlo brzo je imenovan na poziciju kancelara Biskupskog ordinarijata na Krku. Sledeće godine postao je i generalni vikar Krčke biskupije i sudski vikar.

U Rijeci predaje predmet "de sacramentis il genere". Tri godine nakon povratka kući, Boznanić je postavljen je za biskupa. Sa svojih 40 godina postao je jedan od najmlađih biskupa u Evropi. Kao predstavnik Crkve uključen je u komisiju koja treba da sastavlja međudržavne ugovore između Svete stolice i Hrvatske.

Kao nadbiskup i kardinal[uredi - уреди]

Kardinal Josip Bozanić sadi drvo mira kao gost u Zrenjaninu zajedno sa svojim domaćinom biskupom Lászlóm Németom prigodom proslave svetoga Gerarda.

Nakon penzionisanja hrvatskog kardinala Franje Kuharića 1994, Bozanić je brzo postao jedan od najozbiljnijih kandidata za to mesto. Dana 5. jula 1997. godine postao je zagrebački nadbiskup. Papin blagoslov za novog zagrebačkog nadbiskupa zatekao ga je na mestu predsednika Nadzornog odbora Saveta hrvatskog Karitasa, člana Hrvatske biskupske konferencije i predsednika Odobra za obeležavanje Nove 2000. godine. Učestvovao je i u sastavljanju ugovora između Hrvatske i Vatikana, a kao nadbiskupu ostalo mu je sređivanje pravne regulative, oko spornog četvrtog ugovora, kojim se reguliše ekonomski položaj crkve i dva osetljiva problema: status crkvene imovine i crkveni porez.

U oktobru 2003. godine papa Papa Jovan Pavle II proglasio ga je kardinalom.

Spoljašnje veze[uredi - уреди]