Kukova Ostrva

Izvor: Wikipedia
Kukova Ostrva
Cookovi Otoci

Kūki 'Āirani
Cook Islands
Zastava
Državna himna: "Te Atua Mou E
God is Truth
"
Glavni grad
i najveći grad
Avarua
21°12′0″S159°46′0″W
Službeni jezici Engleski
Maorski Kukovih Ostrva
Demonim Cook Islander
Vlada Ustavna monarhija
 -  Državni poglavar Kraljica Elizabeta II
 -  Kraljičin predstavnik
Sir Frederick Goodwin
 -  Premijer Jim Marurai
Pridružena država
 -  Samouprava u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom 4. august 1965. 
Površina
 -  Ukupno 240 km2 (206..)
Stanovništvo
 -  Popis iz 2006  19.569
 -  Gustoća 76/km2
BDP (PPP) procjena za 2005
 -  Ukupno 183,2 mil $ (nerangiran.)
 -  Per capita 9.100 $ (not ranked.)
Valuta Novozelandski dolar
također se koristi (Dolar Cookovih Otoka) (NZD)
Vremenska zona (UTC-10)
Pozivni broj 682
Web domena .ck

Kukovi ili Cookovi Otoci predstavljaju skupinu od 15 malih otoka u Južnom Pacifiku koji se nalaze u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom.

Imaju oko 20.000 stanovnika, koji su većinom polinežanski Maori Cook Otočja. Glavna vjerska zajednica je krščanska Crkva Cook Otočja.

Glavni izvor prihoda je turizam.

Geografija[uredi - уреди]

Sastoji se od 15 malih ostrva u Južnom dijelu Pacifika, ukupne površine 240 km². Glavni grad ove države je Avarua, a službeni jezici su engleski, kukovski maorski.

Historija[uredi - уреди]

Otoke su između 9. i 12. stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606 je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773 pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900 prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965 dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Plaža na Rarotongi, Kukovi Otoci.

Kukovi otoci pripadaju polinezijskom govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10,000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1,000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 n.e. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.

Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.

Kukovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.

Etničke grupe[uredi - уреди]

Industrija[uredi - уреди]

Najrazvijenija grana industrije je turizam, koji prednjači u odnosu na offshore (bescarinskog) bankarstvo, trgovine biserima i izvozom voća.

Otoci[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]