Greta Garbo

Izvor: Wikipedia

Greta Garbo

Accéder aux informations sur cette image commentée ci-après.

fotografija Arnolda Gentha iz 1925.

Lični podaci
Ime po rođenju Greta Lovisa Gustafsson
Rođenje 18. septembar 1905.
ŠvedskaStockholm
Smrt 15. april 1990. (starost 84)
New York City
Profesionalna karijera
Zanimanje glumica
Period aktivnosti 1920–1941
Nagrade Počasni Oscar
za životno djelo 1955.
Internetska stranica gretagarbo.com


Greta Garbo (Greta Garbo (pravim imenom Greta Lovisa (ili Luisa) Gustafson), Stokholm, 18. septembar 1905. – Njujork, 16. april 1990.) bila je američka glumica švedskog porekla. Cenjena je kao jedna od najznačajnijih glumica u istoriji filma, kao i jedna od najtajanstvenijih zvezda Hollywood. Nominovana je više puta za Oscara, a 1955. godine uručen joj je Počasni Oscar za "nezaboravni nastup na ekranu"[1]. Garbo je uvrštena u listu najvećih glumica, koju je sačinio Američki filmski institut (na listi zauzima 5. mesto)[2].

Sadržaj/Садржај

Biografija [uredi - уреди]

Isprva prodavačica, na igranom filmu debituje kao statista u Lutajućem vitezu 1921, potom studira glumu u Stokholmu i snima nekoliko kratkometražnih nemih filmova. Nakon dve zapažene uloge - romantične junakinje u Priči Geste Berlinga Morica Stilera (u Švedskoj) te prostitutke u Ulici bez radosti Georga Vilhelma Pabsta (u Nemačkoj), 1926. godine odlazi u Holivud i tumači uloge fatalnih žena u filmovima Put i đavo Klarensa Brauna (1927), Ljubav Edmunda Guldinga (1927), Božanstvena žena Viktora Šestrema (1928) ili Tajanstvena dama Freda Nibloa (1928).

Uspešno se prilagodivši zahtevima zvučnih filmova realističnijom ulogom lučke prostitutke u Ani Kristi Klarensa Brauna (1930) dokazuje svoj raskošan talenat tako da početkom tridesetih godina, kao jedna od prvih evropskih glumica, postaje vrhunska holivudska zvezda. Izuzetno lepa, visoka i vitka, lica koje odaje bogat unutrašnji život i odsutnost svake površnosti, bila je predodređena za romantične uloge tajanstvenih i nedostižnih fatalnih žena. Status vrhunske zvezde potvrđuje nizom pamtljivih uloga u prestižnim, uglavnom kostimiranim melodramama kosmopolitske atmosfere kao što su Grand hotel Edmunda Guldinga (1932), Kraljica Kristina Rubena Mamulijana (1933), Ana Karenjina Klarensa Brauna (1935), Dama s kamelijama Džordža Kjukora (1936) i Marija Valevska Klarensa Brauna (1937). Izuzetno fotogenična, vrlo sugestivna u krupnim planovima, u tim je filmovima majstorski razradila prepoznatljiv glumački stil zasnovan na spoju suzdržanosti i artificijelnosti kojim je dočarala bogat, složen i kontradiktoran emocionalni život likova privlačnih, ali muškarcima nedostižnih žena. Širinu glumačkog talenta i osećaj za filmski ritam (vidljiv u elegantnim gestama i pokretima u melodramama) pokazala je parodično-romantičnom ulogom u Ninočki Ernsta Lubiča 1939. godine (film je reklamiran sloganom "Garbo Laughs!" odnosno "Garbo se smeje!"), kojom je postigla svetski uspeh i koja joj je donela nominaciju za tri Oskara te, pokušavši se prilagoditi populističkom tipu uloga, kao junakinja skrubol-komedije u Ženi sa dva lica Džordža Kjukora (1941).

U skladu s ulogama bio je i njen privatni život. Prema holivudskim merilima bila je nekomunikativna i tajanstvena što joj je donelo nadimke „švedska sfinga“ i „misteriozna strankinja“. Njene ljubavne veze su uglavnom bile predmet nagađanja.

Godine 1954. nagrađena je specijalnim Oskarom za doprinos filmskoj umetnosti koji, međutim, nije lično primila.

Nakon neuspeha filma Žena s dva lica Greta Garbo se 1941. zauvek povlači sa filma da bi zatim doslednim izbegavanjem pojavljivanja u javnosti doprinela stvaranju svojevrsnog mita o sebi kao jednoj od najistaknutijih i najtrajnijih ženskih filmskih ikona.

Filmografija [uredi - уреди]

Godina Naziv Uloga napomene
1920 Mr and Mrs. Stockholm nepoznata
1921 A Happy Knight Spremačica
How Not to Dress Model van špice
1922 Peter the Tramp Greta
A Scarlett Angel Extra van špice
1924 The Story of Gösta Berling Elizabeth Dohna
1925 The Joyless Street Greta Rumfort van špice
1926 Flesh and the Devil Felicitas
The Temptress Elena
The Torrent Leonora Moreno aka La Brunna
1927 Love Ana Karenjina
1928 A Woman of Affairs Diana Merrick Furness
The Mysterious Lady Tanja Fedorova
The Divine Woman Marianne postoji samo kolut od 9 minuta. Izvor: The Mysterious Lady DVD.
1929 The Kiss Irene Guarry
The Single Standard Arden Stuart Hewlett
Wild Orchids Lillie Sterling
1930 Romance Madame Rita Cavallini nominacija za Oscar kao najbolja glumica
Anna Christie Anna Christie nominacija za Oscar kao najbolja glumica
1931 Mata Hari Mata Hari
Susan Lenox (Her Fall and Rise) Susan Lenox
Anna Christie Anna Christie
Inspiration Yvonne Valbret
1932 As You Desire Me Zara aka Marie
Grand Hotel Grusinskaya
1933 Queen Christina Kraljica Christina
1934 The Painted Veil Katrin Koerber Fane
1935 Anna Karenina Ana Karenjina Nagrada njujorških filmskih kritičara - najbolja glumica
1936 Camille Marguerite Gautier nominacija za Oscar kao najbolja glumica
1937 Conquest Grofica Marija Walewska
1939 Ninotchka Nina Ivanovna 'Ninočka' Jakušova nominacija za Oscar kao najbolja glumica
1941 Two-Faced Woman Karin Borg Blake
Nagrade
Prethodi:
Pete Smith
zajedno s Bell & Howell, Joseph I. Breen i 20th Century Fox
Počasni Oscar
1955
zajedno s Dannyjem Kayeom, Jonom Whiteleyeom, Vincentom Winterom, Kempom Niverom, Gate of Hell iBausch & Lomb

Slijedi:
Miyamoto Musashi


Eksterni linkovi [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Izvori [uredi - уреди]

  1. Academy to Celebrate Greta Garbo Centennial, Academy of Motion Picture Arts and Sciences (11. mart, 2005.) - saopštenje za štampu
  2. AFI's 100 Years...100 Stars, Američki filmski institut