Robert Redford

Izvor: Wikipedia
Robert Redford
Robert Redford 2005.jpg
Redford na premijeri dokumentarnog filma The New Heroes, 20. jun 2005
Rođen/a Charles Robert Redford Jr.
18. august 1936. (1936-08-18) (dob 77)
Santa Monica, Kalifornija

Robert Redford (Santa Monica, Kalifornija, 18. kolovoza 1936.) je američki filmski glumac, redatelj i producent.

Biografija[uredi - уреди]

Rani život[uredi - уреди]

Redford je rođen u Santa Monici, Kalifornija, u obitelji Charlesa Roberta Redforda starijeg, računovođe, i Marthe W. Hart. Ima i polubrata, Williama, iz očevog drugog braka. 1954. je maturirao u srednjoj školi Van Nuys u Los Angelesu te primio bejzbolsku stipendiju za sveučilište u Coloradu, gdje je bio bacač i član bratstva Kappa Sigma. Izgubio je stipendiju zbog opijanja, koje je uslijedilo nakon smrti njegove majke kad mu je bilo 18. Poslije bio student slikarstva na institutu Pratt u Brooklynu te je pohađao tečaj kazališne scenografije na Američkoj akademiji dramskih umjetnosti u New Yorku.

Karijera[uredi - уреди]

Krajem pedesetih i početkom šezdesetih, Redford se pojavio u nekoliko televizijskih serija, a jedna od uloga mu je bila ona pomoćnog komičara u kviz showu Play Your Hunch. U njegova pojavljivanja ubrajaju se Zona sumraka, Alfred Hitchcock Presents (u tri različite epizode), Maverick, Naked City, Route 66 i Dr. Kildare. Kritičari su ga pohvalili za izvedbu u jednoj od epizoda serije Playhouse 90 (CBS, 1960.). Zaradio je nominaciju za Emmyja za najboljeg sporednog glumca za izvedbu u seriji The Voice of Charlie Point (ABC, 1962.). Redford je debitirao na Broadwayu u maloj ulozi u predstavi Tall Story (1959.), nakon čega su slijedili The Highest Tree (1959.) i Sunday in New York (1961.). Najveći uspjeh na Broadwayu je doživio kao mrzovoljni muž Elizabeth Ashley u komadu Neila Simona, Bosi u parku (1963.).

Redfordov prvi film bio je War Hunt (1962.), zajedno s Johnom Saxonom. Film je radnjom bio smješten u zadnje dane Korejskog rata. Bio je to i filmski debi Sydneyja Pollacka i Toma Skerritta. Nakon uspjeha na Broadwayu, dobivao je veće filmske uloge. U Sve o Daisy Clover (1965.) je glumio biseksualnu filmsku zvijezdu koja se udaje za starletu Natalie Wood, da bi ponovno s njom nastupio u film Sydneyja Pollacka, Prokleti posjed (1966.) - ponovno kao njezin ljubavnik. Iste je godine prvi put nastupio s Jane Fonda u filmu Arthura Penna, Potjera bez milosti, u kojem je glumio bjegunca. Fonda i Redford ponovno će se pojaviti u filmovima Bosi u parku (1967.) i u Pollackovom Električnom konjaniku (1979.).

Redford je - zabrinut zbog svog imidža muške plavokose starlete - odbio uloge u Tko se boji Virginije Woolf? i Diplomcu, te prihvatio onu u filmu Georgea Roya Hilla Butch Cassidy i Sundance Kid (1969.) s Paulom Newmanom. Film ga je učinio isplativom zvijezdom i zacementirao njegov filmski imidž kao inteligentnog, pouzdanog, ponekad ciničnog i dobrog čovjeka. Htio on to ili ne, u sedamdesetima je postao idol zbog izgleda dobrog zgodnog plavokosog dečka.

Kao što to često biva, njegovih sljedećih nekoliko filmova, iako nisu bili umjetnički promašaji, nisu ni bili financijski uspjesi. Downhill Racer (1969.), u kojem se pojavio i kao izvršni producent, bio je pogled na svijet skijanja; Recite im da je Willie Boy ovdje (1969.), Little Fauss and Big Halsey (1970.), The Hot Rock i drama Jeremiah Johnson (oba iz 1972.), još su malo povećali Redfordovu slavu. Njegov sljedeći pravi uspjeh došao je s političkom satirom Kandidat (1972.).


Kako je uz slavu došao i novac, Redford je kupio skijalište blizu Prova, Utah zvano "Timphaven", koje je preimenovano u "Sundance". Redfordova supruga Lola bila je je iz Utaha pa su tu sagradili dom 1963. Neki dijelovi filma Jeremiah Johnson su snimani u blizini skijališta.

Osnovao je Sundance Film Festival, Sundance Institute, Sundance Cinemas, Sundance Catalog i program Sundance Channel, sve u ili oko Park Cityja, Utah, 50-ak kilometara od skijališta. Na filmskom festivalu se prikazuju radovi neovisnih filmaša iz Sjedinjenih Država, a s vremenom je postao jako ugledan pa se tamo premijerno prikazuju i veći filmovi.

1973. je bila velika godina za Redforda, koji je nastupio u filmovima The Way We Were i Žalac. U prvom se udružio s Barbrom Streisand u priči o romansi koja je trajala godinama; u potonjem je nastupio s Paulom Newmanom u kriminalističkoj komediji. Redford se našalio u vezi prvog filma kako "zgodna židovska djevojka pronalazi zgodnog plavokosog protestanta", a o drugom, "zgodni židovski DEČKO pronalazi zgodnog plavokosog protestanta". Iako je Redford bio poznat po tome što zna izvući najbolje od svojih kolega - s njegovim bivšim partnerima kao što su Newman, Wood i Fonda je to išlo izvrsno, ali ne i kod glumica kao što su Streisand, Faye Dunaway, Meryl Streep i Michelle Pfeiffer koje nisu bile tako često opuštene ili senzualne kad su glumile s njim.

Od 1974. do 1976. Redford je bio najpopularnije holivudsko ime u kinima - tada je nastupio u hitovima Veliki Gatsby (1974.), Veliki Waldo Pepper (1975.) i Tri kondorova dana (1975.). Slijedio je popularni film Svi predsjednikovi ljudi iz 1976., u kojem se pojavio i u ulozi izvršnog producenta.

1980. je snimio svoj prvi film kao redatelj, Obični ljudi, dramu o sporoj dezintegraciji srednjo-staleške obitelji, koja mu je donijela Oscara za najbolju režiju. 1984. se pojavio u filmu The Natural, temeljenom na likovima i situacijama iz istoimenog romana Bernarda Malamuda iz 1952. Film je Redfordu donio mnogo novih obožavatelja i priznanja.

Njegov drugi rad iza kamere doći će za osam godina s filmom Teksaški ekološki rat (1988.), dobro prihvaćena, ali ne toliko popularna ekranizacija hvaljenog romana Johna Nicholsa.

Drugi redateljski projekti bili su drama Rijeka teče kroz nju (1992.), temeljenu na noveli Normana Macleana, i Kviz (1994.), o skandalu u kvizu s kraja pedesetih.

Uz režiranje i produciranje, Redford je nastavio glumiti i kad je ušao u srednju dob. Nastupio je u romantičnoj ulozi s Mery Streep u filmu Sydneyja Pollacka, Moja Afrika (1985.), dobitniku Oscara. Iako su mnogi kritičari prigovorili kako je njegov portret ljubavnika Isak Dinesen nerealističan, Redfordova karakterizacija je bila mnogo stvarnija od sablasne figure iz Dinesenine knjige. Nakon financijske katastrofe filma Havana (1990.), odlučio se za manje zahtjevne izvedbe u filmovima Uhode (1992.), seksi drami Nemoralna ponuda (1993.), s Demi Moore, te s Michelle Pfeiffer u novinarskoj romansi Nešto posve osobno (1996.). Nastavljajući svoj romantični niz, režirao je i nastupio s Kristin Scott Thomas u adaptaciji romana Nicholasa Evansa, Šaptač konjima (1998.). Kao i u njegovim drugim redateljskim projektima, film je uključio snažnu glumačku ekipu u drami koja se fokusirala na izmučenu obitelj. Sljedeći redateljski rad bila je Legenda o Baggeru Vanceu (2000.), film koji je patio od sladunjavog pristupa i pogrešno procijenjene izvedbe Willa Smitha u ulozi nosača golf palica s nadnaravnim moćima. Redford se nakon toga okrenuo glumi kao vremešni CIA-in operativac čiji štićenik postaje talac u filmu Zanimanje špijun (2001.).

Otkad je 1981. osnovao Sundance Institute u Park Cityju, Utah, Redford se sve više počeo baviti nezavisnim filmom. Kroz razne radionice i popularni filmski festival, Sundance je pružao prijeko potrebnu potporu nezavisnim filmašima. Redford je 1995. potpisao ugovor sa Showtimeom o pokretanju 24-satne kabelske televizije posvećene prikazivanju nezavisnih filmova - Sundance Channel krenuo je s emitiranjem 29. veljače 1996. U međuvremenu, Redford je nastavio raditi na mainstream holivudskim filmovima, iako je projekata bilo sve manje, a razmak među njima sve veći. Pojavio se kao osramoćeni general poslan u zatvor u političkom trileru Posljednja bitka (2001.), kojeg je režirao kolega Rod Lurie. Redford, vodeći aktivist za zaštitu okoliša, bio je pripovjedač u IMAX-ovom dokumentarcu Sacred Planet (2001.), o dalekosežnom putovanju oko svijeta u neka od najegzotičnijih i najugroženijih mjesta na svijetu. U Prijetećoj čistini (2004.), podcijenjenom trileru s Helen Mirren, Redford se pojavio kao uspješni biznismen čija otmica otkriva tajne o tome kako se ostvario njegov američki san. Nakon toga je producirao Dnevnik Che Guevare (2004.), o mladom studentu medicine, Ernestu Gueveri - koji kasnije postaje slavni revolucionar Che Guevara - i njegovom prijatelju Albertu Granadi. Nakon pet godina mukotrpne produkcije, redatelj Walter Salles je izjavio kako je Redford najzaslužniji za izlazak filma. Natrag ispred kamere, Redford je zaradio dobre recenzije za izvedbu u filmu U sjeni prošlosti (2005.), kao čangrizavi rančer koji je prisiljen primiti u kuću svoju otuđenu nevjestu (Jennifer Lopez) - koju okrivljuje za sinovu smrt - i unuku za koju nije znao. Unatoč solidnoj glumi, film, koji je proveo nekoliko mjeseci na polici distributera Miramaxa, je ocijenjen kao previše klišejiziran i presentimentalan.

Unatoč brojnim hvaljenim ulogama, nikad nije osvojio Oscara za glumu (najbliže je bio kad je bio nominiran za film Žalac). Njegov jedini Oscar došao je za režiju Običnih ljudi.

Osobni život[uredi - уреди]

Redford je politički liberal, a podržavao je zaštitu okoliša i prava Indijanaca.

12. rujna 1958. se oženio s Lolom Van Wagenen. Par ima četvero djece: Scotta (rođenog 1959., koji je ubrzo umro od srčane mane), Shaunu (rođenu 15. rujna 1960.), Davida Jamesa (15. svibnja 1962.) i Amy (22. listopada 1970.). Razveli su se 1985. Poslije toga je bio u vezi sa Soniom Bragom (tijekom 1988.), Kathy O'Rear (od kraja osamdesetih do 1995.) i njemačkom slikaricom Sibylle Szaggars (od 1996.).

Filmografija[uredi - уреди]

Godina Film Uloga
1965. Sve o Daisy Clover Wade Lewis
1966. Prokleti posjed Owen Legate
Potjera bez milosti Charlie 'Bubber' Reeves
1967. Bosi u parku Paul Bratter
1969. Butch Cassidy i Sundance Kid Sundance Kid
Recite im da je Willie Boy ovdje Zamjenik šerifa Christopher 'Coop' Cooper
Downhill Racer David Chappellet
1970. Little Fauss and Big Halsy Halsy Knox
1972. Jeremiah Johnson Jeremiah Johnson
Kandidat Bill McKay
The Hot Rock John Archibald Dortmunder
1973. Žalac Johnny Hooker/Kelly
The Way We Were Hubbell Gardener
1974. Veliki Gatsby Jay Gatsby
1975. Tri kondorova dana Joseph Turner/Kondor
Veliki Waldo Pepper Waldo Pepper
1976. Svi predsjednikovi ljudi Bob Woodward
1977. Nedostižni most Bojnik Julian Cook
1979. Električni konjanik Norman 'Sonny' Steele
1980. Brubaker Henry Brubaker
1984. The Natural Roy Hobbs
1985. Moja Afrika Denys Finch Hatton
1986. Orlovi pravde Tom Logan
1990. Havana Jack Weil
1992. Rijeka sjećanja Pripovijedač
Uhode Martin "Marty" Bishop
Incident at Oglala Pripovjedač
1993. Nemoralna ponuda John Gage
1996. Nešto posve osobno Warren Justice
1998. Šaptač konjima Tom Booker
2001. Zanimanje špijun Nathan D. Muir
Posljednja bitka General Eugene Irwin
2004. Prijeteća čistina Wayne Hayes
2005. U sjeni prošlosti Einar Gilkyson
2006. Charlotteina mreža Ike
2007. Jaganjci i lavovi Dr. Stephen Malley

Redatelj[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]