Prvi moskovski proces

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Glavnooptuženi Grigorij Zinovjev na fotografiji koju je NKVD izradio prilikom hapšenja u kolovozu 1936.

Prvi moskovski proces (rus. Первый московский процесс), službeno Proces "Antisovjetskom objedinjenom trockističko-zinovjevskom centru" (rus. Процесс "Антисоветского объединенного троцкистско-зиновьевского центра", ponekad poznat i kao Proces 16-orici (rus. Процесс 16-ти) je bilo javno suđenje održano u Moskvi od 19. do 24. augusta 1936. godine pred Vojnim kolegijem Vrhovnog suda SSSR, a na kome je grupa bivših vodećih funkcionara sovjetske države i Partije na čelu sa Grigorijem Zinovjevim i Levom Kamenenjevim bila optužena za navodni pokušaj nasilnog rušenja sovjetske vlasti. Predstavljao je prvi od tri Moskovska procesa, odnosno smatra se formalnim početkom Velike čistke. Optuženici, koji su se od 1920-ih kao članovi tzv. Lijeve opozicije bili sukobili sa sovjetskim vođom Staljinom su već duže vremena bili u nemilosti, a neki, kao Zinovjev, od 1934. godine u zatvoru, gdje su došli nakon ubistva Sergeja Kirova, događajem koji se tradicionalno smatra povodom, odnosno izgovorom za Veliku čistku., Na suđenju su optuženici priznali navode optužnice da su od 1932. godine bili u dosluhu sa prognanim bivšim partijskim vođom Lavom Trockim, te zajedno sa njime isplanirali seriju atentata protiv tadašnjih sovjetskih vođa na čelu sa Staljinom. Svi su proglašeni krivim, osuđeni na smrt i sljedeći dan pogubljeni. Nedugo nakon suđenja je šef sovjetske tajne službe Genrih Jagoda, koji je Staljinu izrazio nevoljkost da se istraga proširi protiv tzv. Desne opozicije, odnosno organiziraju novi procesi, je smijenjen sa Nikolajem Ježovim koji je pripremio teren za sljedeća dva moskovska procesa.

13. juna 1988. Vrhovni sud SSSR formalno poništio presudu i rehabilitirao sve osuđenike.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]